ZAVRŠENO ZASJEDANJE SKUPŠTINSKOG ODBORA
Odbor za bezbjednost nije usvojio izvještaje Brđanina
FOTO: Libertaspress/Savo Prelević
Brđanin
Odbor za bezbjednost i odbranu, na današnjoj sjednici, nije podržao izvještaje direktora Uprave policije Zorana Brđanina o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za vrijeme od 1. januara do 15. maja i od 15. maja do 23. novembra prošle godine, rečeno je Libertasu nakon zasjedanja.
Uoči glasanja sjednicu su napustili članovi odbora, poslanici Demokratske partije socijalista, Danijel Živković i Nikola Janović.
"Niti smo učestvovali u izboru Brđanina, niti želimo da učestvujemo u njegovom razrješenju. Drugo, Brđanin nije prisustvovao sjednici odbora, a i ministar unutrašnjih poslova je morao da ode zbog sjednice Vlade. Nijesmo željeli da učestvujemo u tom pravnom galimatijasu, imajući u vidu presudu Upravnog suda. Da je regularna situacija, glasali bismo protiv izvještaja", rekao je Janović, nakon što je napustio sjednicu, koja je bila zatvorena za javnost
Ibrahimović Foto: Libertaspress/Savo Prelević
Prilikom glasanja, rečeno je Libertasu, uzdržan je bio jedino Ervin Ibrahimović (BS), dok su svi ostali glasali protiv Brđaninovih izvještaja.
"Planirao sam da ne učestvujem u glasanju, ali kada sam vidio da u izvještaju nema ni riječu o masakru na Cetinju, glasao sam protiv", kazao je Libertasu Nikola Zirojević, član Odbora za bezbjednost i odbranu iz redova Socijaldemokrata.
Zirojević Foto: Libertaspress/Savo Prelević
Riječ je o tragediji, koja se na Cetinju dogodila 12. avgusta prošle godine, kada je Vuk Borilović usmrtio dva dječaka, dva rođena brata i njihovu majku Natašu Martinović, Rajka Drecuna i njegove roditelje Danicu i Dimitrija, rođene sestre Aleksandru i Milu Radunović, Gorana Đurišića i Milana Mitrovića.
Borilović je tada ranio šestoro ljudi.
Najavivši da će protiv Brđanina podnijeti prekršajnu prijavu jer se nije odazvao pozivu da prisustvuje sjednici, predsjednik Odbora za bezbjednost, Miodrag Laković, rekao je novinarima da će sa današnjom odlukom upoznati ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, koji, prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, može pokrenuti proceduru razrješenja direktora policije.
Adžić Foto: Libertaspress/Savo Prelević
Za razliku od Lakovića, koji se nije izjašnjavao o eventualnoj smjeni Brđanina, bivši ministar unutrašnjih poslova, a sadašnji potpredsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, Filip Adžić, siguran je da će Vlada razriješiti Brđanina.
"Vjerujem da će Vlada slijediti odluke parlamentarne većine u odboru i da će smijeniti Brđanina", kazao je Adžić, odgovarajući na pitanje Libertasa.
"Sve ono što se dešavalo u periodu od donošenja odluke Upravnog suda do danas ispostavilo se kao jedna farsa, jedan pokušaj da se utiče na izvršnu vlast, ali danas smo saznali i da je bilo pokušaja da se utiče i na zakonodavnu vlast, s obzirom na to da je Upravni sud negdje cijenio da neusvajanje izvještaja u roku 20 dana se smatra kao da je izvještaj usvojen", rekao je Adžić.
Laković nije otkrivao detalje Brđaninovih izvještaja jer su, naveo je on, označeni stepenom tajnosti.
"Ne mogu vam reći šta piše u njima. Ali, mogu reći čega nema. U izvještaju nema nijedne riječi o masakru na Cetinju iz avgusta 2022. Htjeli smo da vidimo šta je policija uradila povodom toga", rekao je Laković.
Laković Foto: Libertaspress/Savo Prelević
Na opasku novinara da li je Brđanin uopšte bio dužan da izvještava o tome, s obzirom na to da se izvještaji, koje podnosi odboru, odnose na kriminal i korupciju, Laković je odgovorio da je morao da navede šta je policija preduzela nakon tog zločina, kako bi bila spremna ili spriječila eventualnu novu takvu tragediju.
Na pitanje Libertasa da li će neko biti pozvan na odgovornost jer izvještaji iz 2022. godine ranije nijesu razmatrani, Laković je odgovorio da neće, obrazlažući da do toga nije došlo usljed skupštinske blokade.
Brđanin: Odluka je donijeta prije sjednice
"Razlog zbog kojeg cijenim da moje prisustvo nije potrebno na današnjoj sjednici odbora leži u tome što je iz brojnih javnih nastupa političara prethodnih dana jasno da su političke partije, umjesto nadležnog Odbora za bezbjednost, na bazi sebi poznatih kriterijuma već donijele svoj sud o izvještajima koji su danas na dnevnom redu", naveo je, ranije danas, direktor policije Zoran Brđanin.
Cjelokupnoj javnosti, saopštio je on, krajnje je očigledno da, "suprotno Poslovniku Skupštine Crne Gore, Zakonu o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane i Zakonu o unutrašnjim poslovima, cilj današnjeg razmatranja izvještaja nije parlamentarni nadzor Skupštine nad radom policije".
"Da se zaista radi o parlamentarnom nadzoru, on bi bio izvršen pravovremeno, budući da se polugodišnji izvještaji dostavljaju odboru 1. juna i 1. decembra tekuće godine kako bi ih odbor razmotrio do kraja redovnih zasjedanja. Odboru, ali i javnosti, poznato je i da je Skupština, neblagovremenim razmatranjem prihvatila ove izvještaje kako to i proizlazi iz presude Upravnog suda Crne Gore od 7. novembra 2023. godine", naveo je Brđanin u jutrošnjem saopštenju.
Očiglednost da, kako je kazao, nije po srijedi parlamentarni nadzor, proizlazi, smatra on, i iz tajminga u kojem se njegovi izvještaji stavljaju na dnevni red, odnosno činjenice da je sjednica odbora zakazana svega nekoliko dana nakon što sam po sudskoj presudi, nakon druge nezakonite smjene, vraćen na poziciju direktora Uprave policije.
"Tome treba dodati i da je javno iskomunicirano odmah po donošenju presude da treba zakazati sjednicu odbora i izjasniti se negativno o izvještajima kako bi se tako fingirala “zakonita” procedura novog razrješenja. Vrijedi ukazati i da se od svih do sada nerazmatranih posebnih izvještaja, iz člana 16 stav 2 Zakona o unutrašnjim poslovima, na dnevni red sjednice odbora stavljaju samo dva. Konačno, ostaće zabilježeno i to da parlamentarni nadzor izgleda tako da cjelokupna javnost zna da izvještaji neće biti usvojeni prije nego što su ih oni koji treba da vrše parlamentarni nadzor i pročitali, čime se suštinski i obesmišljava i funkcija koju taj mehanizam ima u demokratskom društvu", saopštio je Brđanin.
Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.