Aleksandar Radović na čelu policije

Policajac Aleksandar Radović imenovan je jutros, tri sata nakon ponoći, za vršioca dužnosti direktora Uprave policije.

Skoro sat nakon toga, ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović, saopštio je da će da obavijesti "nadležne državne organe o sumnji da su na sjednici Vlade izvršena krivična djela".

"Na način što je, prekoračenjem granica svojih ovlašćenja, Vlada izabrala Aleksandra Radovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Vlada je na prijedlog predsjednika Vlade, grubim gaženjem zakona, preuzimanjem ovlašćenja ministra unutrašnjih poslova i prekoračenjem svojih ovlašćenja, izglasala da Radović bude protivpravno postavljen za v.d. direktora policije", naveo je Šaranović.

Kao ministar unutrašnjih poslova, kaže, "razočaran je da, nakon tri decenije progona i autokratije, dio ove Vlade učini ovakav brutalan presedan".

Radović je izabran na prijedlog premijera Milojka Spajića, nakon što je Vlada, većinom glasova, odbila prijedlog ministra Šaranovića (Demokrate), da za vršioca dužnosti direktora bezbjednosne službe imenuje Lazara Šćepanovića.

Šćepanović Foto: Uprava policije

Od ponoći do imenovanja Radovića, Uprava policije je bila bez direktora jer je mandat razriješenom šefu policije, Zoranu Brđaninu, trajao do 12. marta.

Radović je izabran nakon što je Vlada, pišu Vijesti, većinom glasova usvojila zaključak kojim ovlašćuje Spajića da predloži vršioca dužnosti direktora policije, iako to nema uporište u Zakonu o unutrašnjim poslovima.

Zakonom je propisano da vršioca dužnosti direktora policije predlaže ministar unutrašnjih poslova.

Ministri iz redova Pokreta Evropa sad, nedugo nakon što je juče, oko 16.30 časova, počela sjednica, usprotivili su se Šaranovićevom prijedlogu da Šćepanović preuzme fotelju prvog čovjeka policije, nakon smjene Brđanina sa te pozicije.

Navodno, smatrali su i da postupak poligrafskog testiranja kandidata za v.d. direktora policije nije po zakonu.

Predstavnici PES-a tražili su od Šaranovića da Vladi dostavi informaciju sa biografijama svih prijavljenih na javni poziv za v.d. direktora Uprave policije i ocjenu da li ispunjavaju uslove za tu poziciju

Šaranović je to i učinio, ali i naglasio da je Šćepanović jedini kandidat za v.d. direktora Uprave policije i da bi odlučivanje o bilo kojoj drugoj osobi "bilo gaženje zakona i vladavine prava".

Šćepanović je, saopštio je ranije Šaranović, bio jedan od sedam policajaca koji su se prijavili na javni poziv za izbor v.d. šefa policije.

U trci za to mjesto, osim Šćepanovića i Radovića, bili su i policajci Zoran Braunović, Milentije Doderović, Milutin Vasiljević, Petar Šestović i Miloš Peković.

Svi oni su, rekao je Šabanović, bili na poligrafskom testiranju, ali su ga, kazao je, samo dvojica policajaca prošla, dok su četvorica "pala".

Šta će biti sa četvoricom rukovodilaca koji su "pali" na poligrafu

Da li je će ministar Šaranović preispitati ostanak četvorice rukovodilaca organizacionih jedinica Uprave policije na tim pozicijama, nakon što, kako je ranije danas rekao, nijesu prošli poligrafsko testiranje, Libertasu nije odgovoreno.

Iz Službe za odnose sa javnošću Šaranovićevog resora nijesu odgovorili ni na to, ni na pitanje da li je "pad" četvorice policijskih službenika na poligrafu izazvao sumnju ministra u njihov zakoniti rad.

Treća smjena u skoro godinu

Izbor v.d. šefa crnogorske policije uslijedio je nakon što je Vlada, na telefonskoj sjednici 3. marta, dužnosti razriješila Zorana Brđanina.

To je, ujedno, bila treća smjena Brđanina u proteklih skoro godinu.

Brđanin Foto: Libertas Press/Savo Prelević

Dva puta ga je smijenila prethodna Vlada Dritana Abazovića, nakon čega je, odlukama Ustavnog suda koji je utvrdio da je Brđanin protivzakonito smijenjen u oba navrata, on vraćen na čelo policije.

Brđanin je ranije najavio novu tužbu, ovog puta protiv Vlade Milojka Spajića, jer je, tvrdi, ponovo nezakonito smijenjen.

Razrješenje Brđanina je, 21. decembra prošle godine, predložio ministar Šaranović, nakon što skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu nije usvojio njegove izvještaje o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za vrijeme od 1. januara do 23. novembra prošle godine.