Prijetnje, uvrede i neriješeni napadi na novinare potkopavaju slobodu izražavanja

Iako Ustav Crne Gore garantuje slobodu medija, a Vlada je uglavnom poštovala to pravo, govor mržnje, verbalne prijetnje i uvrede upućene novinarima i građanskim aktivistima, kao i ciljanje kritičkih medija od zvaničnika i neriješeni napadi na novinare, potkopavali su slobodu izražavanja.

To piše u izvještaju Stejt dipartmenta o stanju ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori za prošlu godinu, koji su danas objavile Vijesti.

U tom dokumentu konstatovano je da nije bilo značajnijih promjena kad je u pitanju stanje ljudskih prava tokom 2024.

"Zvaničnici su nastavili da ciljaju kritički nastrojene novinare i medije. Neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinijeli su atmosferi zastrašivanja. Viši sud u Podgorici je 31. jula potvrdio optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva protiv 14 osoba osumnjičenih za pucnjavu na istraživačku novinarku Oliveru Lakić u Podgorici 2018. godine. Grupa optužena za napad takođe je optužena za stvaranje kriminalne organizacije i počinjenje više krivičnih djela, uključujući ubistvo, nezakonito posjedovanje oružja i trgovinu drogom”, navodi se u izvještaju.

Precizirano je da su “nezavisni i proopozicioni mediji upozoravali na to da su bili podvrgnuti nepravednom tretmanu i ekonomskom pritisku od Vladinih ministarstava i agencija”.

"Niske plate i politički pritisak doprinijeli su samocenzuri. Nekoliko medijskih kolumnista žalilo se da su tokom godine bili na meti prijetnji zbog svojih javno izraženih stavova. Novinari su se suočili sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih pojedinaca zbog svog izvještavanja, uključujući izvještavanje o kontroverznim političkim, etničkim i vjerskim pitanjima, kao i o korupciji i švercu”, navodi Stejt dipartment.

Podsjećaju da je 11. novembra 2024. Osnovno tužilaštvo u Podgorici odredilo pritvor biznismenu Zoranu-Ćoću Bećiroviću, njegovom sinu Luki Bećiroviću i policajcu Mladenu Mijatoviću, koji je navodno bio Bećirovićev telohranitelj, zbog verbalnog i fizičkog napada na Anu Raičković, novinarku i urednicu u dnevnom listu Pobjeda.

“Zoran Bećirović, za koga se tvrdi da ima veze sa bivšim vlastima koju je predvodila Demokratska partija socijalista, ranije je bio optužen od novinara za upućivanje prijetnji i uvreda. Incident je izazvao široku osudu širom političkog spektra državnih zvaničnika, političkih stranaka, grupa civilnog društva i medijskih organizacija. Sindikat medija je napomenuo da je ovo 18. slučaj napada ili prijetnji, uključujući onlajn prijetnje, protiv novinara i medija tokom godine. Prema podacima Sindikata medija, 14 od ovih incidenata je prijavljeno policiji i tužiocima radi istrage i daljeg postupanja”, piše u dokumentu.

Stejt dipartment podsjeća da Ustav i zakon zabranjuju neosnovano hapšenje i pritvor.

"Vlasti su to uglavnom poštovale, a pritvorenici su imali pravo na naknadu štete u slučajevima neosnovanog pritvaranja. Policija je uglavnom hapsila na osnovu dokaza ili naloga suda... Nevladine organizacije izvještavale su da su osumnjičeni mučeni u prostorijama policije ili zatvorima širom zemlje, a vlasti su i procesuirale određeni broj policajaca i zatvorskih čuvara zbog prekoračenja ovlašćenja, ali je bilo kašnjenja u sudskim postupcima”, navodi se u izvještaju.

Ocjenjuje se i da je problem bila “nekažnjivost, posebno u među policijom i zatvorskim službenicima”.

"Nevladine organizacije su navele korupciju, nedostatak transparentnosti, nedostatak kapaciteta nadzornih tijela i politički uticaj na tužioce i službenike u Upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova kao faktore koji doprinose nekažnjivosti… NVO su primijetile da je problem bio i nedostatak određenih prostorija za ispitivanje, uključujući audio i video opremu za snimanje ispitivanja, što bi pomoglo u sprečavanju zlostavljanja”, precizirano je u izvješaju.