Afera Telekom - epilog koji je unaprijed režiran

Viši sud u Podgorici je početkom februara ponovo prvostepenom odlukom oslobodio optužbi bivše čelnike „Telekoma” Olega Obradovića i Miodraga Miška Ivanovića da su prije dvije decenije zloupotrebom položaja pribavili korist od 2,3 miliona eura kompaniji „Rawleigh Trading” iz Londona, na ime fiktivnog ugovora o konsultantskim uslugama ispitivanja tržišta telekomunikacija, a na štetu „Moneta” i „Telekoma”.

Prvostepenu presudu izrekao je sudija Nenad Vujanović, koji je obrazlažući odluku pojasnio da tokom postupka „nije dokazano ono što se Ivanoviću i Obradoviću stavlja na teret optužnicom i njenim činjeničnim opisom”.

"Sud nije ispitivao da li je posao, koji je izvršila firma ‘Rawleigh Trading’, vrijedio onoliko koliko joj je isplaćeno za ispitivanje tržišta jer to Specijalno tužilaštvo nije ni problematizovalo u optužnici”, naveo je sudija.

Ista odluka donijeta je i u junu 2022. godine kada je presudu objavila sutkinja Evica Durutović, gdje je tokom sudskog postupka bilo jasno da je optužnica, koju je zastupao sada supendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, konstruisana tako da se svi aspekti šeme, ali i sporni ugovori oko privatizacije "Telekoma”, teško mogu rasvijetliti.

Tužilaštvo je godinama tromo vodilo izviđaj o ovoj aferi, gdje su u prvom naletu 2006. godine u vrijeme dok je Vesna Medenica bila vrhovna državna tužiteljka, ekspresno utvrdili da nema ništa sporno tokom sklapanja konsultantskih ugovora i privatizacije crnogorske telekomunikacione kompanije.

Nova istraga uslijedila je nakon što je 2011. godine Komisija za hartije od vrijednosti SAD-a (SEC) pokrenula tužbu protiv čelnika Mađar Telekoma, zbog optužbi da su tokom privatizacije u Makedoniji i Crnoj Gori podmićivali zvaničnike.

SEC je 2014. utvrdila da je Mađar Telekom platio 7,3 miliona mita tadašnjim crnogorskim vlastima, između ostalog, kako je navedeno, i preko „sestre najvišeg zvaničnika Vlade”.

Mito je, utvrdio je SEC, plaćen preko četiri lažna konsultantska ugovora potpisana nakon prodaje Telekoma, između te crnogorske kompanije i Mađar Telekoma.

Libertas, nakon uvida u obimnu dokumentaciju, objavljuje detalje koje godinama posjeduje i crnogorsko tužilaštvo, a u kojem se jasno vidi ko je, kada i na koji način bio uključen u ovaj posao, ali i podatke o četiri of-šor i šel firme, koje pominje i SEC, a preko kojih je MATAV, kako vjeruju, izvršio transakcije sa namjerom da prikriju koruptivna plaćanja Vladinim zvaničnicima u Crnoj Gori kako bi olakšali kupovinu Telekoma pod povlašćenim uslovima...

Poslije nekoliko mjeseci tenderskog postupka, ali i odluke u oktobru 2004. da se tada jedina telekomunikaciona kompanija u Crnoj Gori privatizuje, Mađar Telekom je 31. marta 2005. godine preuzeo kontrolu nad crnogorskim Telekomom.

U prvim mjesecima 2005. godine sklopljena su dva konsultantska ugovora sa firmama „Fiesta” i „Adria”, potom u maju još jedan oko pravnih usluga koje su navodno izvršili advokati Ana Kolarević i Nikola Martinović, a potom krajem oktobra još jedan sa of-šor firmom „Rawleigh Trading” iz Londona, kojima je na ime ugovora o konsultantskim uslugama ispitivanja tržišta telekomunikacija u regionu u dva navrata te godine isplaćeno 2,3 miliona eura.

Specijalno državno tužilaštvo u nekoliko verzija i dorada optužnice protiv Obradovića i Ivanovića bavilo se samo posljednjim konsultantskim ugovorom dok se za prva tri ugovora, a za koje je Komisija za hartije od vrijednosti SAD-a tvrdila da su takođe poslužila za davanje mita, nigdje ne pominju u optužnim aktima.

"Nakon svestrane i pažljive analize dokaza, sud je nedvosmisleno zaključio da nije dokazano da su Obradović i Ivanović izvršili krivična djela. Naglašavam, nije dokazano. Sud sudi samo ono što se okrivljenima stavlja na teret”, između ostalog, navela je tokom izricanja presude u junu 2022. sutkinja Durutović, kada su bivši čelnici TCG u prvom postupku oslobođeni optužbi.

Libertas je, nakon uvida u dokumentaciju, analizirao podatke sa 4. sjednice Borda direktora „Telekoma”, održane 27. oktobra 2005. godine, gdje je usvojen predlog da se zaključi ugovor o pružanju konsultantskih usluga sa firmom „Rawleigh Trading”.

Američka Komisija za hartije od vrijednosti i berze (SEC) tvrdila je da je posao analize tržišta telekomunikacija u jugoistočnoj Evropi, koji je naručio Monet, precijenjen višestruko, odnosno plaćen čak 10 puta više od realne cijene za tu vrstu posla.

Analizu tržišta navodno uradila je srpska konsultanska firme „CES Mecon”, biznismena Zvonimira Nikezića, a na njen zahtjev je sklopljen ugovor sa firmom „Rawleigh Trading”, jer srpska kompanija navodno nije željela da se javno pojavljuje kao konsultant analize tržišta zbog konflikta interesa, a sve pod izgovorom da već savjetuju telekomunikacione kompanije u Srbiji.

Firma sa Kariba, bez zaposlenih i imovine

Kompanija „Rawleigh Trading” registrovana je na britanskom dijelu Kariba sa sjedištem u Londonu i to na adresi stambene zgrade, koja u to vrijeme nije imala zaposlenih, imovine, niti podataka o drugim poslovnim aktivnostima.

Takve fantomske kompanije u poslovnom svijetu obično služe za pranje novca ili za prikrivanje stvarnih novčanih transakcija...

Mjesecima prije sklapanja konsultantskog ugovora sa ovom firmom, kako se vidi na osnovu dokumentacije i prepiski, Mađar Telekom i predstavnici TCG su imali kontakte i sastanke sa predstavnicima Telekoma Srbije, a oko širenja i kupovine akcija i preuzimanja telekomunikacionih kompanija u regionu.

Mađar telekom namjeravao je da TCG bude početna kompanija, a iz Podgorice su namjeravali širenje na Balkanu.

Dan nakon što je Bord direktora TCG i Moneta odobrio sklapanje konsultantskog ugovora iz kancelarije firme u Londonu - 404 Wimbledon Park Road stigao je predračun prve fakture za plaćanje usluga u ukupnoj vrijednosti od 460.000 eura.

Dokument je zaveden pod oznakom POVJERLJIVO, a faktura je dostavljena na adresu „Moneta”.

Foto: Screenshot/Libertas Press

U fakturi je navedeno da se novac uplati na račun firme „Rawling Tr.” u švajcarskoj - ING BANK - BSI  u Ženevi.

Prema dostupnim dokumentima, faktura je plaćena 7. novembra te godine.

Nije se dugo čekalo da iz Londona stigne nova faktura.

Kompanija „Rawleigh Trading”poslala je, 14. decembra 2005. godine, fakturu „Monetu” od 1.840.000 eura, a i taj dokument je zaveden pod oznakom POVJERLJIVO.

Foto: Screenshot/Libertas Press

Plaćanje faktura išlo je preko Crnogorske komercijalne banke, a „Libertas” je imao uvid u bankarski transfer od 23. decembra 2005. godine, kada je sa računa Moneta uplaćeno 1,8 miliona eura.

Povjerljiv zapis o finansijskoj transakciji, kako se vidi u dokumentu, ima i interne bankarske sigurnosne kodove.

Američki SEC navodi da firma iz Londona nije pružila nikakve usluge niti ispitivala tržište, već da je to zapravo uradila druga firma.

„Nijedan od izvještaja koji su dati kao dokazi da je ta firma uradila posao ne predstavljaju originalan rad. Izvještaji su proizvod rada druge konsultantske firme. Revizori Mađar Telekoma kasnije su procijenili da ti izvještaji vrijede 20.000 eura”, piše u dokumentima SEC-a.

Iz dokumenata se vidi da je ponuda CES Mecona u junu 2005. godine bila na 2,5 miliona eura. Obje fakture o isplati novca potpisao Miodrag Ivanović.

Oleg Obradović i Midrag Ivanović su tokom sudskih postupaka negirali da su učestvovali u korupciji u vezi sa privatizacijom TCG.

Tokom dva sudska postupka svjedoci su izjavili da novac ne bi bio isplaćen da ugovorne obaveze nisu ispunjene, pa su tokom izricanja prvostepenih odluka sudije zaključile da Obradović i Ivanović nijesu počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret.

Na potezu je Apelacioni sud koji bi trebalo da odluči da li će potvrditi odluku ili će suđenje vratiti opet na početak.

 

White&Case: Obradović naredio uništenje papira kako bi prikrio dokaze o nekim "nepriličnim radnjama"

 

Svjetski poznata advokatska kuća White&Case iz Njujorka, 15. decembra 2006. godine je u internom izvještaju navela da nijesu mogli pronaći elektronsku evidenciju ili bilo koji značajan rad izvršen od strane „Rawleigh Trading“ ili bilo kog zaposlenog u toj firmi kao dokaz pruženih usluga.

„Obradović je naredio osoblju odjeljenja informatike TCG da trajno unište elektronske podatke, od kojih su se barem neki odnosili na ugovor ‘Rawleigh Trading’, a zatim je lažno poricao da  je tako nešto uradio. Ti podaci uključuju i dokument pod imenom ‘Rawleigh.ink’ koji upućuje na čitav dosije pod nazivom ‘Rawleigh Trading’.  S obzirom na nedostatak daljih informacija, opravdano je zaključiti da je g-din Obradović preuzeo ove drastične mjere kako bi prikrio dokaze o nekim nepriličnim radnjama“, piše u tom izvještaju.

White&Case u izještaju navodi da je iznos ugovora Monet/ Rawleigh bio deset puta veći od ugovorenog iznosa sporazuma o savjetništvu, koji je Mađar Telekom sklopio u martu 2004. za gotovo identično opisane usluge.

U tom izvještaju piše da tokom razgovora zaposleni u TCG, niti zaposleni u Monetu, nijesu potvrdili da su se sreli s osobom koja je navodno potpisala vrijedan ugovor u ime „Rawleigh Trading”.

U ocjeni izvještaja, koji su isporučeni u vezi ugovora Rawleigh, istaknute su sumnje revizora u vezi bona fides sporazuma.

„Naziv ‘CES Mecon’ pojavljuje se na svakoj strani izvještaja iako CES Mecon nije naveden kao pružalac usluga u ugovoru Rawleigh. Osim toga, sami izvještaji čine se znatno manje vrijednosti ( po riječima revizora oko 20.000 €) od ugovorene cijene o kojoj je dogovoreno unaprijed tj. 2,3 miliona eura“, navodi se u dokumentu.

U izvještaju piše i da su barem dva direktora Mađar Telekoma znala da je ugovor Rawleigh služio kao sredstvo za prikrivanje pravog identiteta savjetničke firme, koja je pružala unaprijed ugovorene usluge.

„Gospoda Obradović, Andraš Balog i Tamaš Morvai priznali su da je Monet koristio ‘masku’ Rawleigh kako bi angažovao usluge ‘CES Mecona’. White & Case su identifikovali usluge koje su pružene na osnovu ugovora Rawleigh, ali te usluge pokrivaju pitanja koja nisu sadržana u samom sporazumu. Jedan od glavnih direktora Mađar Telekoma koji je odobrio ugovor Rawleigh ( Winker) izjavio je da nije bio svjestan da su strane potpisnice uopšte planirale te usluge (kontakti na tržištu) koje su kasnije identifikovane kao najvrjednija stavka garantovana ugovorom Rawleigh“, piše u izvještaju.

Revizori navode da na osnovu prikupljenih činjenica, integritet i pouzdanost Monetovih knjiga i evidencija u vezi ugovora Rawleigh nijesu pouzdani.