Pavličić: Ne postoji običaj koji može i smije opravdati nasilje

Porast broja slučajeva rodno zasnovanog nasilja poziva na odlučniji odgovor sudstva kroz kaznenu politiku, a propust državnih institucija da preduzmu razumne mjere, koje bi realno mogle da spriječe femicid, dovoljan je razlog da bi se država smatrala odgovornom, kazala je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić na zasjedanju Ženskog parlamenta u Skupštini Crne Gore.

Femicid je, smatra ona, najokrutniji, najekstremniji i najtragičniji napad na temeljne vrijednosti našeg društva -  jednakost, sigurnost i ljudsko dostojanstvo.

"Ovaj zločin ne smije biti posmatran samo kao napad na jednu ženu, već kao napad na cjelokupno društvo. Zato smo, kao sistem i kao društvo, dužni da mu pružimo najbolji mogući otpor, djelujući preventivno, ali i najbolji mogući sudski krivičnopravni odgovor djelujući represivno“, ocijenila je Pavličić na zasjedanju čija je tema bila "Femicid u crnogorskom zakonodavstvu“, a koji je organizovao skupštinski Odbor za rodnu ravnopravnost.

Pavličić, kazala je danas, ohrabruje sve žene, koje su žrtve nasilja, da ne smiju biti tihe, usamljene i nevidljive.

"Jer ne postoji nijedan običaj i niti jedno navodno narušavanje porodične časti, nijedna patrijarhalna norma, koja može i koja smije opravdati bilo koji oblik nasilja. Evropski sud za ljudska prava jasno naglašava da je odgovornost država da kroz efikasne zakonske mjere i adekvatnu primjenu postojećih propisa spriječe rodno zasnovano nasilje, ali i da država ima pozitivnu obavezu i da snosi odgovornost ukoliko ne preduzme mjere zaštite od nasilja. Stoga podsjećam da je propust državnih institucija da preduzmu razumne mjere, koje bi realno mogle da izmijene ishod ili ublaže štetu, dovoljan razlog da bi se država smatrala odgovornom“, kazala je Pavličić.

Vrhovni sud Crne Gore, navela je ona, blisko prati kaznenu politiku na nivou nižestepenih sudova i svojim presudama, po vanrednim pravnim ljekovima, utiče na razvoj kaznene politike, kako bi nacionalna sudska praksa bila usaglašena sa najboljim međunarodnim standardima u toj oblasti.

"Porast broja slučajeva rodno zasnovanog nasilja poziva na odlučniji odgovor sudstva kroz kaznenu politiku koja ima odvraćajući efekat i koja odgovara težini djela, što dovodi do aktivacije ne samo represivne, već i preventivne uloge. Samo autoritetom svojih jasno obrazloženih odluka kojima se štite fundamentalna ljudska prava, sudstvo može vratiti povjerenje javnosti i steći ponovo ugled koji mu pripada“, zaključila je Pavličić.

Panelisti 17. zasjedanja Ženskog parlamenta, koji je održan u susret Međunarodnom danu žena, bili su i ministar pravde Bojan Božović, glavna savjetnica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Dina Knežević, predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović i izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.