O ostavkama članova Vlade nakon analize njihovog rada

Svi članovi Vlade podložni su promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka, kazao je premijer Milojko Spajić u odgovoru na zahtjeve neformalne grupe studenata "Kamo śutra".

Ta organizacija, pored ostalog, zatražila je ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, a nakon teškog zločina na Cetinju u kojem je, 1. januara, ubijeno 13 ljudi.

U odgovoru na zahtjeve koje su mu studenti uputili 23. januara, Spajić je podsjetio da je 3. januara održana vanredna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj su, povodom tragedije na Cetinju, "donijeti brojni zaključci i preporuke, a koji su u najvećem dijelu komplementarni sa zahtjevima u obraćanju studenata".

"Kako i sami konstatujete, ostavka je čin moralne i objektivne odgovornosti. Kao što je javnosti poznato, svi članovi Vlade do jednog podložni su promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka, od kojih će zavisiti konačne odluke“, naveo je Spajić u odgovoru.

On je kazao da je, u odnosu na zahtjev za ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, shodno zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost, pripremljen nacrt izmjena i dopuna Zakona o oružju i municiji (Markovog i Mašanovog zakona).

Taj nacrt, rekao je Spajić, stavljen je na javnu raspravu 24. januara.

"A kako do sada nijesu evidentirani prijedlozi grupe "Kamo śutra", pozivam vas da se do isteka roka za javnu raspravu, 24. februara, upoznate sa predloženim izmjenama i dostavite eventualne sugestije", naveo je on u odgovoru studentima.

Spajić je pojasnio da se ključne izmjene Zakona o oružju i municiji odnose na podizanje starosne granice sa 18 na 25 godina za podnošenje zahtjeva za oružje, sa izuzecima za policiju, vojsku, zaštitare i članove sportsko-streljačkih organizacija.

"Ključne izmjene su i umanjenje perioda važenja oružnih listova sa 10 na pet godina, proširenje opsega krivičnih djela i prekršaja koji se smatraju smetnjom za posjedovanje oružja - djela koja sadrže bilo koji oblik nasilja“, rekao je Spajić.

Među ključnim izmjenama su, naveo je on, i uspostavljanje komisije Ministarstva zdravlja, kao jedine nadležne za izdavanje Ijekarskih uvjerenja za posjedovanje oružja, kao i za kontinuiranu psihološku i prihijatrijsku procjenu - odnosno strože psihološke procjene.
Izmjene, kazao je Spajić, predviđaju i strože kriterijume za rekreativno i sportsko oružje, kao i centralizaciju rješavanja zahtjeva za držanje i nošenje oružja.

Zatvorska kazna za femicid do 40 godina

"U cilju jačanja bezbjednosti i pravne zaštite građana, Ministarstvo pravde je pripremilo nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, koji je od 23. januara na javnoj raspravi“, naveo je Spajić.

On je kazao da se ključne izmjene tog zakona odnose na pooštravanje kazne za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja - od jedne do 10 godina zatvora, kao i na pooštravanje kazne za femicid od 10 do 40 godina.

Spajić je kazao da je izmjenama predviđeno i prepoznavanje napada na Ijekare i prosvjetne radnike kao krivičnog djela.

"Pozivam vas da do kraja javne rasprave - 12. februara, date i svoj doprinos kvalitetu izrade ovog zakonskog rješenja“, kazao je Spajić.

On je ukazao da je intenzivirana i kampanja "Poštuj život - vrati oružje", pa su od početka godine do 27. januara građani Upravi policije dobrovoljno predali 1.535 komada komada vatrenog oružja, 50.534 komada municije, 147 ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava.

"U cilju sprečavanja nelegalnog posjedovanja i nošenja oružja i smanjenja kriminalnih aktivnosti, u akcijama policije širom Crne Gore u istom periodu oduzeto je 126 komada oružja, blizu 7.500 komada municije i pet ručnih bombi“, rekao je Spajić.

Govoreći o reformi funkcionisanja policijskih struktura, on je u odgovoru grupi studenata podsjetio da je i to bio jedan od zaključaka Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

Shodno tome, naveo je on, 16. januara je raspisan konkurs za prijem 815 policajaca u Upravu policije i biće otvoren do 5. februara. U međuvremenu je, kaže, pristiglo oko 550 prijava.

"U međuvremenu je zaposleno 49 policajaca, koji su diplomirali na Policijskoj akademiji, dok je od 16. januara u Odjeljenje bezbjednosti Cetinje raspoređeno sedam policajaca“, kazao je Spajić.

Za zaštitare 800 hiljada eura

Ministarstvo unutrašnjih poslova, naveo je on, paralelno sa tim aktivnostima, sprovodi intenzivnu reformu policijskih struktura, u okviru čega je do sada suspendovano nekoliko desetina policijskih službenika.

"Na inicijativu prijestonice, a na prijedlog Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Vlada je donijela odluku o uvođenju zaštitara u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama u prijestonici od početka februara“, rekao je Spajić.

Ta mjera je, kaže, proširena i na ostale opštine - 42 srednje i 65 osnovnih škola.

"Vlada će iz budžetske rezerve za te namjene, od 15. februara do kraja školske godine, obezbijediti 800 hiljada eura", naveo je premijer.

Govoreći o zahtjevu za povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovne i srednje škole, on je kazao da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija "u potpunosti posvećeno promovisanju vrijednosti građanskog obrazovanja i vrijednosti građanskog društva na svim nivoima".

"Taj resor, u saradnji sa UNICEF-om i uz podršku Evropske komisije, priprema strategiju obrazovanja za period 2025-2035, i ovaj posao je u završnoj fazi“, naveo je Spajić.

U vezi sa zahtjevom za poboljšanje odnosa i brige o mentalnom zdravlju, Spajić je rekao da je odmah nakon 1. januara, kroz multiresorsku saradnju, uspostavljena kontinuirana psihološko-socijalna podrška za građane Cetinja, a aktivna je i SOS linija za takvu podršku na nivou države - 1555.

"U okviru ove mjere podrške do sada je realizovano 400 poziva i 200 intervencija“, kazao je Spajić.

Ministarstvo zdravlja, naveo je on, izradilo je program za mentalno zdravlje čiji je cilj da u narednom dvogodišnjem periodu planiranim aktivnostima osnaži kapacitete u smislu prevencije, brzog dijagnostikovanja i adekvatnog liječenja mentalnih poremećaja u široj zajednici.

Spajić je rekao da će, "prema informacijama koje su na raspolaganju od menadžmenta Javnog servisa, kroz programsku šemu biti dodatno tretirane teme vezane za mentalno zdravlje".