OŠTRO KRITIKOVANE IZMJENE ZAKONA O ODUZIMANJU IMOVINE STEČENE KRIMINALOM
MANS: Ovoga nigdje na svijetu nema
FOTO: Libertaspress/Savo Prelević
Sa današnje sjednice
Postupak oduzimanja imovine stečene kriminalom treba da bude kompatibilan sa postojećim procesom u krivičnom zakonodavstvu. To je nešto što prepoznaju sistemi drugih država. Nijedna druga država ne poznaje ovaj, predloženi sistem u kome se u potpunosti ukida oduzimanje imovine u krivičnom postupku, već se to, isključivo, čini u parnici. Ovim nas dovodite u apsurdnu situaciju, ocijenila je danas direktorka MANS-a Vanja Ćalović-Marković na sjednici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, na kojoj su održana konsultativna saslušanja povodom izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
Ćalović-Marković Foto: Libertaspress/Savo Prelević
Obraćajući se ministru pravde Marku Kovaču, Ćalović-Marković je negodovala što od novembra 2021. nije bilo javne rasprave o tom zakonu.
“U međuvremenu, kako je saopštio ministar Kovač, imali smo tri verzije ovog zakona. Nijedna od njih nije bila na javnoj raspravi. I ni za jedan od ovih akata nijeste dobili mišljenje institucija koje treba da ga sprovode, a kamoli od javnosti”, navela je Ćalović-Marković.
Više puta je, kaže, ukazivala na konfuziju koja nastaje između krivičnog i parničnog postupka.
“Vašim predlogom zakona, ministre Kovaču, dolazimo u apsurdnu situaciju da morate da vodite parnicu čak i u slučajevima kada se u krivičnom postupku dokaže da je određena imovina stečena nezakonito. Šta ako imamo različite rezultate u tim postupcima - ako se u krivičnom postupku dokaže da je imovina stečena izvršenjem nekog krivičnog djela, a u parnici se utvrdi da to nije tako. Lice koje je krivičnim djelom steklo imovinu će se izvući”, kazala je Ćalović-Marković.
Pitala je i kako će Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa raditi na tim predmetima, s obzirom na izvještaj od prošle godine u kojem je, kazala je Ćalović-Marković, naveo da nema dovoljno zaposlenih ni za postojeće zahtjeve.
“Ako zaštitnik ne stigne da završi svoj dio posla u roku predviđenom izmjenama zakona, onda će imovina ostati u rukama onih koji su je nezakonito stekli”, istakla je Ćalović-Marković.
Kovač Foto: Libertaspress/Savo Prelević
Ministar Kovač nije se složio da zaštitnik nema kapaciteta za vođenje tih postupaka.
“Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa neće raditi istragu u pogledu bilo kojeg lica, već će provjeravati imovinu”, naveo je Kovač i pojasnio da će tužilaštvo voditi cijeli postupak finansijske istrage.
Smatra i da će postupci biti “mnogo jednostavniji nego što se to predstavlja”.
Kada bi, navela je Ćalović-Marković, “imali dobru namjeru Ministarstva pravde, našli bi način da se neke stvari riješe”.
“Ministarstvo uporno daje netačne informacije i hoće da ubijedi da ministar pravde bolje zna od predstavnika EU hoće li države članice sarađivati sa nama, ako usvojimo jedinstveni sistem oduzimanja imovine na svijetu, za koji oni nikad nijesu čuli”, kazala je Ćalović-Marković.
Ministar Kovač, navela je ona, nije rekao da će da postoje problemi u toj saradnji.
“Ali, to me ne iznenađuje jer čovjek, koji je predložio zakon kojim se aboliraju svi koji su sticali imovinu 90-tih, nema problema ni na ovaj način da nas dovodi u zabludu", kazala je direktorka MANS-a.
Neprijatno ju je, navela je, iznenadila zastupnica Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentina Pavličić kada je pročitala dio mišljenja Evropske komisije.
Pavličić Foto: Libertaspress/Savo Prelević
"Hibridni režim građansko-pravnog i krivično-pravnog postupka ne mora biti problematičan, ali je neophodno obezbijediti sve proceduralne zaštitne mjere iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava", pročitala je Pavličić.
Ćalović-Marković je reagovala, navodeći da sljedeća rečenica glasi da “u vezi s tim, procjena eksperata ukazuje na ozbiljne rizike u toku implemetacione rasprave".
“Onda, Evropska komisija kaže - nemojte da ga usvajate, vratite ga na javnu raspravu, uskladite ga sa međunarodnim standardima, jer neće biti moguća međunarodna saradnja", navela je Ćalović-Marković.
Kovač: Nijeste bili tako kritični kada ste uzeli preko milion eura od građana “Nijeste išli tako u dubinu i bili puni kritika kada je bio u pitanju Zakon o upravnom sporu, koji je dobio "zeleno svjetlo" Evropske komisije. Ali, vodili ste javnu kampanju protiv njega jer ste podnijeli više od 2.500 tužbi i tražili usmene rasprave kako bi od građana Crne Gore zbog besmislenih sporova uzeli preko milion eura. To građani treba da znaju. Sa kojih pozicija se ovdje priča, sa pozicije NVO sektora, političke partije ili pokreta koji aktivno nastupa", rekao je Kovač, obraćajući se direktorki MANS-a. Ona mu je odgovorila da su mu prioritet upravni sporovi koje vodi njena organizacija. “Mislim da treba da vam bude neprijatno od građana. MANS je 20 godina radio posao tužilaštva. Da nijesmo vodili te postupke ni ono sto je dosuđeno Svetozaru Maroviću ne bi bilo dosuđeno”, kazala je Ćalović - Marković.
Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Boris Savić, rekao je da je kratak predloženi rok od 30 dana da tužilac dostavi formiran predmet Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa i 60 dana da zaštitnik pokrene postupak.
Najbitnije pitanje za sprovođenje tog zakona je, smatra Savić, pitanje nadležnosti.
Savić Foto: Libertaspress/Savo Prelević
"Do sada smo, u najvećem broju slučajeva, imali situacije da ovu vrstu finansijske istrage vodi Specijalno tužilašto, da sudi specijalno odjeljenje Višeg suda. Ti postupci su pred sudom relativno kratko trajali. Sada imamo da se ovaj postupak “razbija” na specijalnog tužioca koji će voditi istragu, pa na specijalni sud, pa poslije toga da predmet ide kod zaštitnika, pa onda u parnični sud. To je velika razuđenost organa koji će voditi postupak", kazao je Savić.
Sistem predloženog zakona je, smatra on, izuzetno iskomplikovan.
“Nigdje u svijetu ne postoji ovakvo rješenje”, rekao je Savić.
Navodeći da je cijeli postupak u vezi sa izmjenama zakona bio transparentan, ministar pravde, Marko Kovač, između ostalog, rekao je da je najveća novina akta to što se može oduzeti imovina ako je stečena kriminalnom djelatnošću, a njena ukupna procijenjena vrijednost iznosi najmanje 50.000 eura, ako je donijeta naredba o sprovođenju istrage iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
"Djela iz Specijalnog državnog tužilaštva smo izdvojili jer akumuliraju najveću dobit. Ova krivična djela su fokusirana na korupciju počinjenu od javnih funkcionera", kazao je Kovač.
Novim zakonom predviđeno je oduzimanje imovine stečene 10 godina prije ili poslije izvršenja krivičnog djela
Nakon finansijske istrage, objasnio je Kovač, slijedio bi parnični postupak u kojem lice dokazuje zakonitost sticanja imovine.
“Ne postoji bojazan da će izvršenje presude pred parničnim postupkom biti oteženo”, rekao je Kovač.
Koprivica: Neophodno poraditi na zakonu Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Momo Koprivica, rekao je da će predložiti da se to skupštinsko tijelo ne izjašnjava o predlogu izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću. "Stav ovog odbora i različita stručna mišljenja, koja smo danas čuli, ipak, obavezuje Skupštinu Crne Gore da zastane i da se poradi na ovom rješenju", kazao je Koprivica.
Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.