Polovina sudskih predmeta u 2024. nije riješena

Sudovi u Crnoj Gori su, u ovoj godini, u radu imali preko 153 hiljade predmeta, od kojih je gotovo polovina ostala neriješena, saopštila je predsjednica Vrhovnog suda, Valentina Pavličić, i poručila da je njen cilj da se sudski postupci vrate tamo gdje pripadaju – u sudnice.

Ona je, na prvoj konferenciji za novinare od stupanja na dužnost, kazala da je u trenutnom društveno-ekonomskom i političkom diskursu “preglasna politika utišala sudski sistem.”

Pavličić je istakla da je njen primarni cilj da se sudski postupci vrate tamo gdje pripadaju, a to su sudnice sudova Crne Gore, i da dobiju sudske epiloge.

“Moja motivacija je da pošaljemo poruku da crnogorski sudski sistem nije krhk, da je otporan na sve spoljne uticaje, ma od koga dolazili. To ne možemo uraditi ako komentarišemo, već jedino ako sudimo u razumnom roku, promovišemo standard da se pravda dijeli i konačno da vidimo da se ta pravda dijeli”, poručila je Pavličić.

Ona je kazala da želi medije kao saveznike, ali je i istakla da nije svaki sudski postupak interes javnosti.

Kako je navela Pavličić, mora se napraviti balans kako bi se poštedjeli građani da ne budu opterećeni onim što se dešava u sudnicima, ali da budu informisani o onome šta imaju pravo i šta mogu da očekuju od crnogorskih sudova.

“U tom dijelu pružam ruku otvorene saradnje za sve informacije, za sve činjenice sa kojima sudovi u postupcima raspolažu, a koji ne utiču na zakonitost i pravičnost postupka. Informacije koje sudovi dijele sa medijima su istinite, lako provjerljive i dokazive. Možemo baratati samo sa tim, bilo kakva očekivanja i dešavanja mi ne možemo komentarisati”, poručila je Pavličić.

Sa današnje konferencije za novinare Foto: Libertas Press/Savo Prelević

Ona je rekla da je za deset dana od kada je na poziciji predsjednice Vrhovnog suda osjetila vraćanje entuzijazma kod sudija i zaposlenih da budu bolji i da dokažu da zauzimaju poziciju koja im Ustavom opredijeljena.

Pavličić je ukazala da Crna Gora ima najveći broj sudija po glavi stanovnika, a da ima veliki zaostatak predmeta i da nedostaje sudijskog kadra.

Ona je saopštila da su sudovi tokom ove godine u radu imali preko 153 hiljade predmeta, od čega je više od 75 hiljada riješeno, a 76 ostalo neriješeno.

Prema riječima Pavličić, zabrinjava da ima blizu sedam hiljada starih predmeta koje sudovi u budućem periodu moraju prioritetno rješavati kroz mjeru koju će donijeti zajednički, a ta mjera je, kako je pojasnila, jedinstveni pristup i način rješavanja starih predmeta.

“To znači da će se pratiti rad na predmetima. Imaćemo vremenske okvire za rješavanje tih predmeta i petnaestodnevno ili mjesečno provjeravati i znati da li je ta mjera djelotvorna ili je treba mijenjati nekom drugom”, pojasnila je Pavličić.

Ona je kazala da ni situacija u Vrhovnom sudu ne odskače od opšte slike.

“Sudije Vrhovne imale su preko četiri hiljade predmeta i uspjele su da riješe 2.060, a praktično je polovina predmeta ostala nezavršena”, rekla je Pavličić navodeći da je preko 80 odsto predmeta Vrhovnog suda upravne i građanske materije.

Ona je kazala da su sudije Vrhovnog suda sada dodatno opterećene jer je odlaskom sutkinje Vesne Vukčević ostalo 500 nezavršenih predmeta koji su morali biti raspoređeni.

Pavličić je pojasnila da su predmeti podijeljeni sudijama iz krivičnog odjeljenja, koji su trenutno najmanje opterećeni jer nema pravosnažno okončanih predmeta ili predmeta iz nižih sudova u kojima bi trebalo da postupa Vrhovni sud.

Ona je ukazala da je krajem prošle i tokom ove godine veoma povećan broj takozvanih vanrednih pravnih ljekova u krivici – zahtjeva za zaštitu zakonitosti i da su odluke Vrhovnog suda u toj kategoriji predmeta bile utvrđujuće povrede Krivičnog zakonika u korist okrivljenih.

“To znači da višestepeni sudovi dobro ne primjenjuju krivične odredbe. Jer ako je Vrhovni sud, koji vrši usaglašavnje sudske prakse, utvrdio takvu vrstu povrede, to iziskuje dodatno analiziranje onoga što se radi u nižestepenim sudovima kako bismo preventivno djelovali”, rekla je Pavličić.

Zaostalih 169 predmeta organizovanog kriminala i korupcije

Govoreći o specijalnim, odnosno predmetima organizovanog kriminala i korupcije, Pavličić je kazala da, prema podacima Višeg suda, ima 169 zaostalih predmeta iz tog dijela.

Ona je ukazala da na tim predmetima radi šest sudija Specijalnog odjeljenja i naglasila da bez poboljšanja ljudskih resursa u toj kategoriji predmeta ne može biti vidljivijeg napretka.

Pavličić je podsjetila da je Sudski savjet donio odluku kojom je povećao broj sudija u Višem sudu i pozvala svu stručnu javnost, koja ima kritički osvrt na rad sudija, da se jave na oglase, testiraju svoju stručnost i pomognu sudskoj grani vlasti da se riješe predmeti.

Ona je rekla da će biti proširen i broj savjetničkih mjesta, što vidi kao priliku za mlade pravnike da apliciraju, kako bi sudstvo dobilo što bolju bazu iz koje bi mogli da budu izabrani kvalitetni kadrovi.

“Kao član Sudskog savjeta poručujem da će izbor sudijskog kadra, i svog drugog, biti isključivo zasnovan na znanju i stručnosti, a ne nekim drugim benefitima”, rekla je Pavličić.

“Kao član Sudskog savjeta poručujem da će izbor sudijskog kadra, i svog drugog, biti isključivo zasnovan na znanju i stručnosti, a ne nekim drugim benefitima”, rekla je Pavličić.

Ona je ukazala i da ozbiljan zaostatak predmeta nijesu prouzrokovale sudije i sudovi, već veliki priliv upravnih tužbi zbog ćutanja administracije.

Kako je istakla Pavličić, izvršna vlast mora reagovati i utvrditi da li tu ima određene službeničke ili neke druge odgovornosti.

Ona je kazala da očekivanje javnosti da dobije efilasan sudski sitem zavisi od onoga ko dijeli pravdu, odnosno sudova, ali je poručila da sudovi ne mogu sami bez zakonodavne i izvršne vlasti.

“Smatram da bez jedinstvenog nacionalnog pristupa rješavanju sudskih predmeta, a posebno specijalnih, ne može biti napretka i reforme, niti završetka sudskih postupaka”, rekla je Pavličić.

Kako je istakla, zakonodavna vlast mora zakone donositi u realnim rokovima, a izvršna ih pripremati kada dobiju inicijative od sudske grane vlasti.

Tražiće kontrolu u slučaju sudije Jegdića

Komentarišući slučaj sudije Danila Jegdića kome su sudije iz Osnovnog suda u Nikšiću sudile šest godina, zbog čega je došlo do zastare dijela optužbe, Pavličić je rekla da je zatražila od nadleđnih nižestepenih sudova da je upoznaju sa predmetom.

“Tražiću kontrolu svake pojedinačne radnje koja je preduzeta u tom predmetu, a onda će komisija sagledati da li postoji i čija indivualna odgovornost za nastupanje zastare. Ako je bude, budite sigurni da će biti pokrenuti postupci shodno zakonu”, poručila je Pavličić.

Komentarišući to što pet od šest sudija Specijalnog odjeljena Višeg suda želi da napreduje u Apelacioni sud, Pavličić je kazala da kadrovska politika proteklih godina nije dobro vođena i dodala da nije etično, niti profesionalno da sudije prelaze u druge sudove, a da ostavljaju nezavršene predmete.

“Sve sudije koje su konkurisale biće u intervjuu pitane za viđenje te situacije, a balans između ličnog prava za napredovanje i rpava na javni inters i pravično suđenje za mene, kao članicu Sudskog savjeta, biće na prvom mjestu”, rekla je Pavličić.

"Nije me politika izabrala"

Na konstataciju da bi trebalo da pošalje poruku javnosti da li će biti pod uticajem aktuelne, ili bivše vlasti, Pavličić je kazala da je nije politika izabrala.

“Nije me politika izabrala. Da je politika birala ovdje bi neko drugi sjedio. Moja poruka svim političkim partijama je koliko bude moje biće i profesionalno i fizički moglo, oni se neće miješati u donošenje sudskih odluka. Sve sudije znaju da će imati zaleđe u Vrhovnom sudu”, rekla je Pavličić.

Govoreći o izmjenama Zakonika o krivičnom postupku u dijelu produženja pritvora za najteža krivična djela, Pavličić je rekla da nije dobro mijenjati zakone iz nužde.

“Tačno je da se može tumači da je to kako bi se spriječio izlazak iz pritvora određene kategorije počinilaca krivičnih djela, ali ne treba na taj način da zaustavljamo postupke, već da presudimo u roku koji je dat. Mislim da je rok od tri godine dovoljan za bilo kakav sudski postupak, da bude na prvom stepenu završen”, rekla je Pavličić.

Prema njenim riječima, procesne odredbe prisustva na glavnim pretresima svih stranaka problematičnije su od roka za pritvor.

“Na nama sudijama je da pokažemo da znamo kako da rukovodimo glavnim pretresima i da sve mogućnosti zloupotreba smanjimo na najmanju mjeru”, naglasila je Pavličić.

Upitana o problemu prostornih kapaciteta, Pavličić je rekla da je rekla da su već u pregovorima sa ministrom pravde u pogledu lociranjja određenih prostornih kapaciteta koji će biti stavljeni na uslugu sudskom sistemu.

“Naša namjera je i cjelodnevni rad Specijalnog odjeljenja, kada ono bude popunjeno, kako bismo postigli efikasnost”, rekla je Pavličić.