U 2023. godini zabilježeno 16 napada na novinare

Crna Gora je u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana za 2023. zabilježila blagi pad rezultata u odnosu na prethodnu godinu - sa 3,35 na 3,33, ali je uprkos tome zadržala treće mjesto u regionu, saopšteno je iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG).

Prema istraživanju regionalne mreže SafeJournalists, koje je danas u Podgorici predstavio SMCG, Crna Gora i dalje ostvaruje najlošiji rezultat u domenu stvarne bezbjednosti novinara, kojim se mjere prijetnje i uznemiravanje, ali i fizički napadi na medijske radnike i radnice.

Prošlu godinu, naveli su iz SMCG, “obilježile su izjave tadašnjeg premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, koji je u više navrata dovodio medije u vezu sa kriminalnim strukturama, kao i slučaj kada je nepoznata osoba na mejl uputila prijetnje silovanjem koje su se odnosile na pet novinarki”.

“U 2023. novinarka Dragana Šćepanović osjećala se ugroženo nakon što je dugo bila na meti jednog portala i njegovog vlasnika, lokalnog biznismena o čijem poslovanju je izvještavala, a koji je i pokrenuo peticiju među građanima protiv nje”, piše u saopštenju SMCG.

Riječ je o biznismenu Zoranu-Ćoću Bećiroviću, koji se nalazi u spuškom pritvoru zbog sumnje da je sa sinom Lukom i tjelohraniteljima, Mladenom Mijatovićem i Ljubišom Dukićem, napao novinarku Pobjede Anu Raičković i dva člana njene porodice.

Predsjednik SMCG, Radomir Kračković, ukazao je na novi trend da političari i javni zvaničnici nastoje da pritiskaju i prijavljuju novinare koji su pisali o njima.

Podsjetio je da se predsjednik Crne Gore Jakov Milatović neprimjereno obratio novinarki Radio-televizije Crne Gore, nakon čega se izvinio, kao i da se sličan slučaj desio u ponedjeljak tokom konferencije za novinare u Gimnaziji “Slobodan Škerović”.

“Stoga je važno da budemo solidarni. Svima nam se mogu dešavati takve stvari samo zato što postavljamo pitanja. Nemaju pravo da komentarišu kakva su pitanja, oni samo moraju da odgovore ili ne odgovore na njih“, rekao je Kračković.

Potpredsjednica SMCG, Marijana Camović-Veličković, predstavljajući Indikatore bezbjednosti novinara Crne Gore, kazala je da je mreža SafeJournalists u Crnoj Gori u 2023. godini zabilježila 16 napada na novinare.

“S druge strane, Uprava policije registrovala je 11 slučaja, pa je opet ponovljena situacija iz prethodnih godina da SMCG registruje više slučajeva od zvanično prijavljenih”, upozorila je Camović-Veličković.

Uglavnom se, navela je ona, svi lakši slučajevi iz prethodnih godina rešavaju u veoma kratkom roku, a među presudama bilo je i kazni zatvorom.

Camović-Veličković je ocijenila da su izmjene Krivičnog zakonika unaprijedile preventivnu zaštitu novinara i drugih medijskih radnika, ali da se unutar samih redakcija ne radi preventivno i ne vrše procjene rizika prije slanja ekipa na teren, posebno uoči visokorizičnih događaja.

“Generalno se na crnogorskoj medijskoj sceni određene stvari mijenjaju na bolje, pa je između ostalog došlo do rasta zarada i smanjenja broja napada na novinare. Ipak, suštinski se to ne osjeća jer je inflacija anulirala povećanja. Nerješavanje ozbiljnih slučajeva napada na novinare zadržalo je generalan osjećaj nesigurnosti kod zaposlenih u medijima“, navela je Camović-Veličković. 

Zato, kako je istakla, stvari se moraju mijenjati suštinski i sistemski, a ne površno i politički.

Izmjene Krivičnog zakona nijesu ozopravdale očekivanja

Pravnik i saradnik SMCG, Mirko Bošković, koji je analizirao Krivični zakon (KZ), naveo je da su dvije studije slučaja, koje su sproveli, pokazale da izmjene ipak nijesu zadovoljnile predviđena očekivanja.

On vidi prostor za dalje unapređenje tog zakonskog okvira pošto, kaže, postoji značajan broj krivičnih djela koja zaslužuju kvalifikovani oblik, odnosno veće kazne ukoliko se počine na štetu medijskih radnika.

“Nasilničko ponašanje, laka tjelesna povreda, proganjanje, mučenje i zlostavljanje – neka su od djela koja bi u budućoj reformi izmjena mogla da budu uzeta u obzir”, naveo je Bošković.

On se posebno osvrnuo na onlajn napade, ocjenjujući da trenutna krivično pravna zaštita nudi solidan okvir, ali da treba osnažiti tehnološke i kadrovske potencijale u samoj policiji, koja rasvjetljava te slučajeve.