Neophodna veća efikasnost procesuiranja i presuđivanja u slučajevima organizovanog kriminala

Crna Gora je postigla dobar napredak u pogledu reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, navodi se u nacrtu godišnjeg izvještaja Evropske komisije u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid.

Pohvale evropskih zvaničnika uslijedile su četiri mjeseca nakon što je Crna Gora zvanično ispunila privremena i dobila završna mjerila u ključnim poglavljima sa Evropskom unijom 23 - pravosuđe i temeljna prava, i 24 - pravda, slobode i bezbjednost.

I pored pohvala, Komisija je preporučila Crnoj Gori da poboljša rezultate u oblasti korupcije, naročito na visokom nivou. Takođe, očekuje da "poveća efikasnost procesuiranja i presuđivanja u teškim i slučajevima organizovanog kriminala, posebno pranja novca".

Od Crne Gore se očekuje da se "pozabavi" problemom dugotrajnih suđenja i čestih odlaganja u slučajevima organizovanog kriminala. Jedna od preporuka je da se imenuje predsjednik Vrhovnog suda, pozicija koja nije popunjena u punom mandatu od kraja 2020.

Izvještaj dolazi četiri dana nakon posjete predsjednice EK Ursule fon der Lajen Podgorici, koja je pohvalila rezultate Crne Gore u procesu pristupanja.

Ursule fon der Lajen Foto: Libertas Press/Savo Prelević

Crna Gora važi za lidera u procesu pristupanja EU, sa otvorenih svih 33 i zatvorena tri poglavlja. Četiri poglavlja bi, prema očekivanjima crnogorske Vlade, trebalo da budu zatvorena do kraja ove godine, a ostalih 26, kako je najavio premijer Milojko Spajić, do kraja 2026.

"Trenutni fokus vlasti treba da bude na sprovođenju reformi za poglavlja koja bi mogla biti privremeno zatvorena u kratkom roku", poručuje se u nacrtu izvještaja.

Politička situacija u zemlji

Prošli izvještaj EK, koji odnosio na period do juna 2023, konstatovao je da je zemlja u tom trenutku bila u stanju političke blokade. U junu iste godine održani su parlamentarni izbori. Nakon toga, lider proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić je krajem oktobra prošle godine izabran za predsjednika parlamenta, a lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić za premijera. Partije nove parlamentarne većine potpisale su tada sporazum da će poštovati "evroatlantski kurs i razvijati prijateljsku saradnju sa svim državama koje je Crna Gora priznala".

Evropska komisija u novom izvještaju ističe da je konstituisanjem novog parlamenta okončan "produženi period političke nestabilnosti".

Konsenzus o ključnim reformama za pridruživanje EU proširen je na oba kraja političkog spektra, pa je zakonodavstvo koje se odnosi na EU usvojeno jednoglasno u parlamentu.

"Međutim, tenzije i međuetnička polarizacija su se ponovo pojavile, što je negativno uticalo na političku stabilnost", naglašava se u nacrtu izvještaja.

Tokom ljeta 2024. godine, Skupština je, navodi se u dokumentu, preduzela neke ishitrene zakonodavne inicijative i nije primijenila neophodne principe transparentnosti. Nije precizirano na šta se ove ocjene odnose.

U dokumentu se dodaje da su "zemlja i njene institucije krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade".

Slijedi spoljnu politiku EU, pogoršala odnose sa Zagrebom

"Crna Gora je nastavila da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji i Bjelorusiji", ističe se u dokumentu Evropske komisije.

Od Crne Gore se traži ulaganje dodatnih napora na zatvaranju prostora za strano miješanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije, i preduzimanje mjera ka izgradnji otpornosti na hibridne prijetnje.

Komisija je, takođe, konstatovala da se Crna Gora uskladila sa evropskom politikom iniciranjem raskida ugovora sa Sjedinjenim Državama o izuzeću američkih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda.

U dijelu dobrosusjedskih odnosa, ocjenjuje se da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja. Međutim, ističe se pogoršanje odnosa sa članicom EU Hrvatskom.

"Uprkos redovnim bilateralnim sastancima, odnosi sa Hrvatskom se pogoršavaju, uz tenzije koje, između ostalog, proizlaze iz neriješenih bilateralnih pitanja", navodi se u dokumentu.

Konstatuje se da nije bilo napretka u pogledu razgraničenja dvije države ili vlasništva nad vojnim brodom "Jadran".

"Crnogorski parlament je u junu usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, što je izazvalo snažnu diplomatsku reakciju Zagreba, uključujući proglašavanje tri visoka crnogorska zvaničnika za nepoželjne", navodi Brisel.

U dijelu koji se tiče odnosa Podgorice sa Prištinom, EK ističe da oni "ostaju dobri", ali uz "povremene međupartijske tenzije unutar skupštinske većine, posebno u pogledu prijema Kosova u Savjet Evrope".

"Koalicioni sporazum uključuje podršku nezavisnosti i suverenosti Kosova", napominje se u izvještaju.

Uprkos sporazumu, prosrpske partije, prije svega DF, negiraju nezavisnost Kosova.