Sa zakonom iz 1976. ne možemo u borbu protiv organizovanog kriminala

Problemi sa kojima se suočava Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici zahtijevaju hitno reagovanje, poručile su danas sudije tog odjeljenja i upozorile da će se broj predmeta u njihovom radu samo povećavati, ukoliko se postojeće stanje ne promijeni.

Sudije Specijalnog odjeljenja su to navele u obraćanju Sudskom savjetu, Vrhovnom sudu, Ministarstvu pravde, predsjedniku Crne Gore, premijeru i Skupštini.

"Reagovanje mora biti sveobuhvatno. Ono se odnosi na izmjene Zakonika o krivičnom postupku, izbor novih sudija i saradničkog kadra i rješavanje prostornog i tehničkog kapacitete za rad sudija, a koji uslovi jedino mogu dovesti do rješavanja trenutnog problema u kojima se nalazi ovo odjeljenje“, piše u obraćanju sudija.

Navodi se da je na nedavno održanoj sjednici sudija Višeg suda u Podgorici konstatovano da je Specijalno odjeljenje za prvih devet mjeseci ove godine završilo 29 predmeta, što je za 11 više nego što je završeno u istom periodu prošle.

"Sudije ovog odjeljenja su na početku godine iznijele svoje interne planove u pogledu broja završenih predmeta i sa zadovoljstvom možemo da konstatujemo da su planovi bili realni i da sudije ulažu izuzetne napore kako bi se smanjio broj nezavršenih predmeta“, piše u obraćanju sudija.

Sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici rekle su da tome treba dodati i činjenicu da je trenutno zaključeno još osam glavnih pretresa, u kojima će biti izrađene presude.

"Sudije Specijalnog odjeljenja će uraditi i više od potrebnog broja predmeta, međutim, ti pozitivni rezultati ne mogu se pozitivno odraziti na rad Specijalnog odjeljenja kod činjenice da je samo u septembru ove godine Specijalno odjeljenje primilo sedam predmeta, a da je na dan ovog obraćanja nezavršeno 162 predmeta“, piše u dopisu.

Navodi se da prosto upoređenje broja izvršilaca u Specijalnom odjeljenju i Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) pokazuje da šest sudija koji su zaduženi specijalnim predmetima i dvoje sudija koji postupaju kao sudije za istragu ne mogu da se izbore sa prilivom predmeta SDT-a u kome trenutno postupa 18 specijalnih tužilaca.

Sudije Specijalnog odjeljenja kazale su da je početkom 2020. godine u tom odjeljenju bilo nezavršeno 56 predmeta.

"A kada je na kraju godine broj nezavršenih predmeta porastao na 82, veliki porast broja nezavršenih predmeta trebalo je da predstavlja alarm za nadležne državne organe za preduzimanje hitnih mjera u cilju smanjenja broja nezavršenih predmeta“, piše u obraćanju sudija.

Navodi se da se zbog objektivnih problema uzrokovanih virusom Kovid 19, obustava rada advokata, zamjene sastava kompletnog Specijalnog odjeljenja i drastičnog povećanja priliva novih predmeta, broj nezavršenih predmeta povećavao.

Na kraju 2022. godine, kako su rekle sudije, ostalo je nezavršeno 120 predmeta. Broj nezavršenih predmeta se, navode, tokom samo nekoliko godina uvećao u obimu koji postojeći broj sudija ne može da savlada.

"To, ali i početak dostavljanja materijala pribavljenog putem SKY ECC aplikacije trebalo je da bude pokazatelj za sve nadležne u državnim organima koji imaju veze sa pravosuđem da će postupanje u tim predmetima uz povećanje broja specijalnih tužilaca dovesti do povećanog priliva, a samim tim i broja nezavršenih predmeta“, kazale su sudije.

Ta situacija je, navode, iziskivala preduzimanje hitnih mjera u pogledu značajnog povećanja broja sudija koje postupaju u ovom referatu, što je izostalo.

"Sudije Specijalnog odjeljenja godinama ukazuju da mi faktički još primjenjujemo Zakon o krivičnom postupku SFRJ, koji je donijet 1976, koji se u pogledu odredbi glavnog pretresa nije mijenjao i ne može predstavljati oruđe za borbu protiv organizovanog kriminala u svijetu koji doživljava nezabilježeni tehnološki progres, koji se koristi i za kriminalne aktivnosti“, navodi se u obraćanju sudija.

Više puta su, a posljednji put prije samo nekoliko mjeseci, ističu, dostavili prijedloge za izmjene odredbi Zakonika o krivičnom postupku, međutim, Skupština Crne Gore ih još nije usvojila.

Svi svjesni situacije, ali niko ništa ne preduzima

"Svi se slažu da su uslovi rada neadekvatni ulozi koju taj sud ima u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji, i brojnim strategijama, ali u tom pravcu se ne preduzima ništa, osim ideje za izgradnju palate pravde koja godinama ostaje samo ideja“, piše u obraćanju sudija.

Kako se navodi, ono u čemu se većina učesnika u tom procesu slaže je da treba pronaći krivca za ovakvo stanje.

"Od raspoređivanja novih sudija u ovo odjeljenje, što je prvi i najvažniji korak, usvajanja izmjena zakona i stvaranja boljih uslova za rad, lakše je krivicu za stanje adresirati na sudije Specijalnog odjeljenja, koji i pored vanrednih napora ne mogu da se izbore sa ovim problemom koji je očigledno postao samo njihov problem“, piše u dopisu.

Sudije su navele da pojedini rješenje vide u formiranju specijalnog suda, a drugi u vetingu, i ukazale da u ovoj situaciji mora da se reaguje hitno i da nema vremena za rješenja koja ne mogu dati rezultate u kratkom vremenu.

"Ukoliko neko smatra da će veting biti rješenje problema, sudije ovog odjeljenja predlažu da prvi budu predmet takvog postupka i da se prvo ispita sva njihova imovina, kako bi se u krajnjem stavila tačka na to pitanje i prestalo kontinuirano medijsko predstavljanje sudija ovog odjeljenja kao korumpiranih, pristrasnih, potkupljivih“, navodi se u obraćanju.

Sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda su rekle da nakon toga očekuju da im se obezbijede svi uslovi za dostojanstveno obavljanje te zahtjevne funkcije.

Ukazali su da su evropske institucije, ocjenjujući kadrovske kapacitete, navele da je Crna Gora država sa ograničenim administrativnim kapacitetima, "što je diplomatski izraz za nedostatak stručnog kadra".

"Izražavamo bojazan da će se ispostaviti da je zbog pogrešnih sistemskih rješenja u pogledu izbora sudija ranijih godina i njihovog statusa u Crnoj Gori nemoguće izabrati, ne samo dobre potencijalne sudije Specijalnog odjeljenja, već da nećemo moći da izaberemo bilo kakve sudije“, navodi se u obraćanju sudija.

Sudijski poziv pri takvim uslovima, smatraju, nije privlačan mladim i stručnim kadrovima, a postojeće sudije ne žele da rade u Specijalnom odjeljenju.

"Problemi sa kojima se suočava Specijalno odjeljenje zahtijevaju hitno reagovanje“, poručile su sudije tog odjeljenja Višeg suda.

"Kolege iz Beograda imaju po tri predmeta, a mi 10 puta više"

Odjeljenje Višeg suda u Beogradu koje postupa u predmetima organizovanog kriminala ima 18 sudija, navode, poslove obavljaju u pet modernih sudnica u kojima je instalirana savremena tehnika. Postupaju, dodaju, u po tri predmeta, "što je mnogo manji od broja predmeta Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici koji pojedinačno ima od 25 do 30 predmeta u radu".

Sudije su rekle da je u Albaniji, ali i drugim zemljama u regionu, slična situacija kao u Beogradu, gdje jedan sudija postupa u tri do četiri predmeta i ima obezbijeđene sve uslove za rad u pogledu saradničkog kadra, prostornih uslova, bezbjednosti.

"A da ne govorimo o materijalnim uslovima, koji nijesu predmet ovog dopisa, ali ih svakako treba pomenuti u smislu da su zarade sudija koje sude ovu vrstu predmeta, u zemljama okruženja veće i za više od 50 odsto od zarada sudija u Crnoj Gori“, navele su sudije.

Ukazali su na alarmantnu situaciju u Specijalnom odjeljenju, u smislu nemogućnosti da se sa trenutnim brojem sudija i uslovima rada odgovori postojećem izazovu.

"Upozoravamo da će broj predmeta u budućnosti, ukoliko se stanje hitno ne promijeni, samo rasti i da Crna Gora, posmatrano u cjelini, neće pružiti adekvatan odgovor u smislu pravosnažnog okončanja postupaka koji su od izuzetnog značaja za ovo društvo“, piše u dopisu sudija.

Pri takvom stanju, navode, ne trpe samo sudije tog odjeljenja, već i okrivljeni, branioci, tužilaštvo.

"A posebno društvo u cjelini, koje od ovog suda i Specijalnog odjeljenja očekuje nadljudske rezultate u situaciji kada oni objektivno nijesu mogući“, navele su sudije.

Nadaju se da njihovo obraćanje neće doživjeti sudbinu prethodnih.

Od uspješnog rada zavisi i put u EU

U posljednje tri godine, od kada se povećava značajno priliv predmeta, navode, niko od nadležnih organa nije na bilo koji način reagovao ili preduzeo bilo kakav potez da se poboljšaju uslovi rada u Specijalnom odeljenju.

"A posebno ne oni koji nas konstantno pominju u negativnom kontekstu, koji konstantno pričaju o borbi protiv organizovanog kriminala, već se sve svodi na samo obećanje, a ništa se ne preduzima kako bi se situacija popravila“, navodi se u dopisu sudija.

Istakli su da se nadaju da će nadležni državni organi uvidjeti da od uspješnog rada Specijalnog odjeljenja zavisi u konačnom ispunjavanje uslova u pristupnim pregovorima za članstvo u EU.

"Nadamo se da nećemo dobiti odgovor koji nam je dao jedan raniji ministar pravde, koji je zaključio da sudije Višeg suda u Podgorici nemaju pravo da se ljute na loše uslove rada i nedostatak kadra, jer su prilikom konkurisanja za mjesta sudija bili svjesni loših smještajnih kapaciteta i uslova rada u tom sudu“, navodi se u obraćanju sudija.