Sud presudio da je Kurti nezakonito smijenjen

Upravni sud ponovo je poništio rješenje Vlade o razrješenju generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Artana Kurtija, koji je, drugi put, smijenjen 18. aprila.

"Nalazeći da su ispunjeni uslovi iz Zakona o upravnom sporu, Upravni sud je presudom od 18. juna ove godine odlučio u sporu pune jurisdikcije na način da je tužbu usvojio i poništio rješenje o razrješenju generalnog inspektora u ANB-u od 18. aprila ove godine“, saopšteno je danas iz suda.

Presudom tog suda od 4. marta, podsjećaju, poništeno je ranije rješenje Vlade Crne Gore od 9. novembra 2023. godine, kojim je Kurti razriješen dužnosti generalnog inspektora ANB-a i predmet vraćen tuženoj na ponovni postupak.

"U svojoj odluci, sud je ukazao tuženoj na nedostatke razloga obrazloženja osporene odluke, koja, osim pukog poziva na procesne zakone kojim je ustanovljena nadležnost tužene za donošenje rješenja o razrješenju, ne sadrži niti jedan konkretan i jasan razlog za ispunjenost uslova za primjenu odredbe člana 60 stav 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Dužnost tužene normirana odredbom člana 56 Zakona o upravnom sporu, nakon donošenja odluke suda kojom je poništeno njeno rješenje, ne iscrpljuje se u poštovanju roka, propisanog stavom 2 citiranog člana za donošenje  novog rješenja, već se ista odnosi prvenstveno na obavezu poštovanja pravnog shvatanja i primjedbi na koje je ukazano presudom suda", piše u današnjem saopštenju Upravnog suda.

U ponovnom postupku, navode, "postupajući suprotno svojoj zakonskoj obavezi, Vlada je donijela istovjetnu odluku".

"Uz puku konstataciju da je rješenje donijeto u postupku izvršenja presude od 4. marta 2024. godine, iako je rješenje zahvaćeno istim povredama procesnog prava i zasnovano na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Sud, još jednom, naglašava da je u nesumnjivoj nadležnosti tužene da postavlja i razrješava generalnog inspektora u smislu odredbe člana 40 stav 3 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Međutim, diskreciono pravo organa za imenovanje, odnosno razrješenje imenovanog lica prije isteka mandata, predstavlja odlučivanje samo na osnovu i temelja pravne norme, a nikako arbitrarno i pravno nevezano postupanje, kako se to u praksi pogrešno vrlo često shvata i razumijeva", naveli su iz suda.

Diskreciono postupanje, piše u saopštenju, "ne može podrazumijevati utvrđivanje, propisivanje normi, niti može značiti njihovo negiranje i ignorisanje".

"Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, odredbom člana 60 stav 1 taksativno su pobrojani razlozi za prestanak mandata imenovanom, odnosno postavljenom licu - istekom mandata, na lični zahtjev, prestankom radnog odnosa, u slučaju iz člana 84 stav 5 i člana 134 ovog zakona i razrješenjem. Lice iz stava 1 ovog člana razrješava se ako je osuđeno na bezuslovnu kaznu zatvora, ako je osuđeno za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u državnom organu, ukoliko mu je izvršnim rješenjem izrečena disciplinska mjera prestanak radnog odnosa i u drugim slučajevima propisanim posebnim zakonom", obrazložili su iz suda.

U slučaju Kurtija, navode, "nesumnjivo ovlašćenje organa da donese odluku o njegovom razrješenju prije isteka roka na koje je imenovan, ne daje pravo tom organu da razloge za razrješenje temelji na činjenicama - nepovjerenje u njegov rad i uspješnost u vršenju radnih zadataka, bez konkretizacije istih".

"A koje Zakon o državnim službenicima i namještenicima, ali ni Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao lex specialis, ne poznaje kao osnov za donošenje osporenog rješenja", piše u obrazloženju.

Sud je ukazao i da se navodima odgovora na tužbu ne mogu nadomjestiti nedostaci obrazloženja rješenja u pogledu odlučnih činjenica.

"Zbog čega isti, u dijelu navoda o ranijoj osuđivanosti tužioca, nijesu cijenjeni prilikom donošenja odluke o zakonitosti pobijanog rješenja. Sve navedeno je bilo razlog da sud, nakon raspravljana sporne pravne stvari u cjelini, odluči u meritumu, u sporu pune jurisdikcije u skladu sa odredbom člana 36 stav 1 tačka 4 i stav 3 Zakona o upravnom sporu i kao nezakonito poništi osporeno rješenje Vlade, bez vraćanja predmeta na ponovno postupanje i odlučivanje", piše u saopštenju.

Time, navode, prestaje i pravna snaga prijedloga predsjednika Vlade.

Nakon što je, prvi put, razriješila Kurtija, Vlada je, 20. marta, za generalnog inspektora ANB-a, imenovala bivšeg službenika tajne službe Predraga Burića.