Crna Gora ne može u borbu protiv trgovine ljudima samo sa pet službenika

Vlada Crne Gore ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da to učini, navodi se u izvještaju Stejt Departmenta o trgovini ljudima, koji je u Vašingtonu objavio državni sekretar SAD-a Entoni Blinken.

Vlada je, navodi se u tom dokumentu, "pokazala veće napore u poređenju sa prethodnim izvještajnim periodom".

"Stoga je Crna Gora unaprijeđena na nivo 2. Ovi napori su uključivali istragu, krivično gonjenje i osudu više trgovaca ljudima i identifikovanje više žrtava”, navodi se u izvještaju.

Kako piše u dokumentu, nakon odsustva pružalaca usluga žrtvama 2022. godine, Vlada je otvorila sklonište za djecu žrtve, uključujući renoviranje zgrade, zapošljavanje i obuku osoblja, i izdvajanje sredstava za operativne troškove.

“Pored toga, Vlada je licencirala sklonište, koje vodi NVO, za pružanje smještaja i podrške odraslim žrtvama i dodijelila sredstva za sklonište koje vodi NVO.  Povećala je finansiranje Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima (kancelarija za TIP) i usvojila NAP Nacionalni akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima za 2023”, navodi se u izvještaju.

Međutim, naglašava se da Vlada nije ispunila minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti.

“Odjeljenju za ilegalno krijumčarenje, trgovinu ljudima i ilegalne migracije (Jedinica za borbu protiv trgovine ljudima) ozbiljno su nedostajali resursi i kapaciteti sa samo pet službenika, koji su pokrivali sve slučajeve trgovine ljudima. Pored toga, Jedinica za borbu protiv trgovine ljudima nije mogla da odredi specijalizovane službenike u lokalnim kancelarijama, što je umanjilo njenu sposobnost da proaktivno identifikuje žrtve”, piše u izvještaju.

Navodi se da su vlasti procesuirale moguće slučajeve seksualne trgovine kao zločine sa znatno nižim kaznama od trgovine ljudima, a vlada je žrtvama dodijelila advokate sa malo ili nimalo iskustva.

“Vlada je otvorila novo privremeno sklonište za djecu žrtve. Procedure za licenciranje zahtijevale su da NVO, koje traže ovlašćenje za upravljanje skloništem ili pružanje usluga žrtvama, posjeduju imovinu svog poslovanja, što je spriječilo kvalifikovane NVO da apliciraju za licence zbog finansijskih ograničenja”, navodi se u izvještaju.

Stejt Department preporučuje da se energično istraže i gone krivična djela trgovine ljudima i osude trgovci ljudima koristeći član 444 Krivičnog zakona.

“Odrediti dovoljno resursa i osoblja Jedinici za borbu protiv trgovine ljudima da proaktivno istražuje trgovinu ljudima i dodijeliti specijalizovane službenike za trgovinu ljudima regionalnim kancelarijama”, navodi se u preporukama.

Takođe, zahtijevaju da se obezbijedi da lokacija skloništa za djecu žrtve bude sigurna i povjerljiva.

“Odrediti dovoljno resursa za zaštitu žrtava, uspostaviti standarde i smjernice za zaštitu žrtava i nastaviti sa obukom novog osoblja skloništa za pružanje specijalizovane pomoći žrtvama”, navodi se u izvještaju.

Smatraju da treba izmijeniti procedure izdavanja dozvola kako bi se uklonio zahtjev da NVO, koje žele da pruže usluge žrtvama, posjeduju imovinu.

“Povećati proaktivnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima skriningom među osobama koje prodaju seksualne usluge, migrantima, tražiocima azila i izbjeglicama, sezonskim radnicima i drugim rizičnim populacijama”, piše u izvještaju.

Traže i da se obezbijedi napredna obuku za sudije, tužioce i organe za sprovođenje zakona o istragama i krivičnom gonjenju trgovine ljudima, uključujući prikupljanje dokaza o suptilnim oblicima prinude ili korišćenje specijalizovanih istražnih tehnika.

“Povećati pristup pravdi i pomoć žrtvama i svjedocima za žrtve koje učestvuju u krivičnom postupku, uključujući pristup iskusnim advokatima i prevodiocima na romskom jeziku. Integrisati romske grupe u procese donošenja odluka u vezi sa zaštitom žrtava”, navodi se u preporukama.

Smatraju da treba stvoriti i finansirati pristupačan fond za obeštećenje i obavijestiti žrtve o njihovom pravu na odštetu tokom sudskog postupka.

“Dosljedno sprovoditi stroge propise i nadzor nad kompanijama za zapošljavanje, uključujući eliminisanje naknada za zapošljavanje koje se naplaćuju radnicima migrantima. Takođe, krivična odgovornost svih ljudi koji regrutuju za rad na crno”, zaključuje se u izvještaju.