VIŠE OD TRI HILJADE ŽRTAVA U RAZORNOM ZEMLJOTRESU U TURSKOJ I SIRIJI
Među stradalima u Turskoj nema crnogorskih građana
FOTO: Policija Turske/Twitter
Danas u Turskoj
U razornim zemljotresima koji su danas pogodili Tursku, za sada, nema poginulih, niti povrijeđenih crnogorskih građana, kazao je Libertasu ambasador Crne Gore u Turskoj, Periša Kastratović.
U zemljotresu je, rekao je on, do 16 časova registrovan 1.541 smrtni slučaj i više od 10.000 povrijeđenih ljudi.
Do 22 časa, broj žrtava je povećan na 1.762, a povrijeđenih na 12.068.
Ambasador Kastratović
"Rapidno raste broj žrtava. U kontaktu smo sa nadležnim službama Turske. Kontaktirali smo i naše studente. Za sada, nemamo informaciju da među poginulima i povrijeđenima ima naših građana", naveo je ambasador Kastratović.
U Turskoj je, počev od jutros, registrovano 130 zemljotresa.
"Nekoliko gradova je prilično urušeno. Akcije spasavanja otežavaju vremenski uslovi jer je susnježica. Ovo je, kako su i kazale turske vlasti, najteži zemljotres od onog 1939. godine", kazao je Kastratović Libertasu.
Policija Turske/Twitter
Epicentar prvog zemljotresa, magnitude 7,8 stepeni Rihtera, zabilježen je jutros, u 4.17 minuta, u mjestu Gaziantepu. Osjetio se u velikom dijelu Turske, kao i u nekoliko država regiona, uključujući i Siriju.
"Najmanje 968 osoba je poginulo, a više od 2.400 je povrijeđeno u Siriji", javila je agencija Anadolija oko 16 časova.
Do 22 časa registrovana su 1.293 smrtna slučaja, dok je povrijeđenih bilo 2.461.
Zemljotres se posebno osjetio u gradovima Idlib, Halep, Hama, Latakija i Raka. Desetine zgrada su uništene ili oštećene.
Danas u sirijskom gradu Alepo Foto: Ayman Abdel Nour/Twitter
Spasioci iz Crne Gore htjeli da idu za Tursku Iako je bilo najavljeno, pripadnici službi zaštite i spasavanja iz Podgorice, Nikšića i Kotora, večeras nijesu krenuli za Tursku gdje su tamošnjim kolegama trebalo da pomognu u evakuaciji stanovništva, koje je ostalo zarobljeno u ruševinama, nakon razornog zemljotresa. Put je odgođen jer Turska ne može da primi sve koji bi htjeli da pomognu ugroženom stanovništvu.
Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.