IZVJEŠTAJ O STANJU LJUDSKIH PRAVA U 2023. GODINI
Napadi na novinare i dalje bez kazne
FOTO: Amnesty International
Nekažnjivost napada na novinare u Crnoj Gori je i dalje prisutna, uključujući i ubistvo urednika Dana Duška Jovanovića iz 2004. godine, piše u novom godišnjem izvještaju međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava "Amnesty International".
U izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu za 2023. godinu, organizacija se osvrnula na 155 zemalja, uključujući Crnu Goru.
"Sloboda medija se poboljšala, ali novinari su rijetko dobijali odgovore na zahtjeve za slobodan pristup informacijama", piše u tom dokumentu.
U izvještaju se, između ostalog, navodi da je Savjet za ljudska prava Ujedinjenih nacija pozvao Crnu Goru da djelotvorno procesuira ratne zločine, bez odlaganja istraži navode o torturi i da ojača pravosuđe.
Evropski komitet za sprečavanje mučenja u julu je, piše u dokumentu, pozvao Crnu Goru da okonča kulturu nekažnjivosti mučenja i drugih oblika zlostavljanja, obezbjeđujući da svi navodi o torturi budu djelotvorno istraženi.
"Oko 200 pritužbi je ostalo neriješeno", navodi se u dokumentu u kojem "Amnesty International" ocjenjuje da je Vlada propustila da ženama obezbijedi pristup zaštiti, podršci i pravdi u slučajevima nasilja u porodici.
Posebno su, piše u dokumentu, bile diskriminisane Romkinje i Egipćanke i žene sa invaliditetom.
Nastavljeno je, navodi se u izvještaju, jedino aktivno suđenje za ratne zločine bivšem pripadniku Vojske Republike Srpske, koji je optužen za silovanje i ubistvo u Bosni i Hercegovini 1992. godine.
"Evropski sud za ljudska prava nije priznao status žrtava srodnicima najmanje 66 prisilno deportovanih bošnjačkih izbjeglica iz Crne Gore u Republiku Srpsku 1992. godine, od kojih je većina ubijena, uz obrazloženje da su dobili odštetu od države i da je devet optuženih policajaca oslobođeno optužbi za ratne zločine. Postupak iz 2012. godine nije sproveden u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom", piše u izvještaju.
Prijedlog zakona kojim se uskraćuje obeštećenje civilnim žrtvama rata koje su ubijene ili prinudno nestale van Crne Gore, navodi se, usvojen je u maju, a zatim povučen u decembru.
"Podnijet je novi prijedlog koji bi obuhvatio sve civilne žrtve rata, uključujući i porodice 20 putnika koji su 1993. godine oteti iz voza koji je prolazio kroz BiH, a potom ubijeni od pripadnika paravojnih formacija bosanskih Srba", piše, pored ostalog, u izvještaju.
Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.