Libertas logo

CRNA GORA U NOVOM IZVJEŠTAJU FRIDOM HAUSA PREDSTAVLJENA KAO HIBRIDNI REŽIM

Država između autokratije i demokratije

News main

FOTO: Fridom Haus

Autor

Libertas Press

11/04/2024

Podijeli vijest

InstagramInstagramInstagram

Crna Gora je i dalje hibridni režim u tranziciji, navodi se u posljednjem izvještaju organizacije Fridom haus pod nazivom "Države u tranziciji 2024", koji obuhvata 29 evropskih i azijskih država.


"Jedanaest zemalja označenih kao hibridni režimi, koje imaju karakteristike i autokratije i demokratije, raspoređene su između dva geopolitička i normativna bloka regiona. Ova neizvjesnost je ostavila njihove institucije u ranjivom položaju, što je u velikoj mjeri dovelo do demokratskih neuspjeha, a ne do trijumfa u 2023. Samo jedna od zemalja u kategoriji, Ukrajina, poboljšala je svoj demokratski rezultat, dok je pet pretrpelo pad", piše u tom izvještaju.


Zapadni Balkan je, navode, odgovoran za mnoge zabrinjavajuće događaje.


"Crna Gora se još oporavlja od ustavne krize iz 2022. godine. Bori se sa nefunkcionalnim i korumpiranim opštinskim vlastima u odsustvu nacionalne stabilnosti", piše u izvještaju Fridom hausa.


Navodi se i da među nekim hibridnim režimima, redovne promjene u vladajućoj eliti umanjuju nedostatak značajnih strukturnih promjena tokom vremena.


"Dok kruže na vlasti i van nje, rivalske stranke u kojima dominiraju ličnosti ili lična nastojanja njihovih lidera stalno politizuju i osvajaju slabe institucije. Shodno tome, ovi režimi mogu da rikošetiraju između demokratskih i autokratskih "proboja", a da ne izgledaju da će postići punu konsolidaciju u bilo kom pravcu", pojašnjavaju u Fridom hausu.








Sukobi u PES-u mogu dodatno otežati reforme


Izborni poraz Demokratske partije socijalista, kako su naveli u izvještaju, crnogorskog moćnika

Mila Đukanovića, 2020. je okončao skoro 30 godina jednopartijsku vladavinu u zemlji, potencijalno otvarajući novo poglavlje demokratije.


"Tranzicija je nastavljena 2023. godine, kada je sam Đukanović izgubio predsjedničke izbore. Međutim, politički pejzaž ostaje podijeljen između stare garde prije 2020. i mlađe klase manje iskusnih zvaničnika. Raskol je proizveo neefikasnu upravu, međuinstitucionalni sukob i jednogodišnju ustavnu krizu. Sve to je podrilo reforme vladavine prava i omogućilo širenje organizovanog kriminala. Nedavne sukobe unutar novog rukovodstva, o čemu svjedoči i ostavka predsjednika države Jakova Milatovića iz članstva vladajuće stranke u februaru 2024. godine, mogle bi dodatno da otežaju reformski proces", piše u izvještaju.


Fridom haus navodi da je definišuća osobina cikličnih hibrida kombinacija stvarnog političkog pluralizma i površne institucionalne promjene.


"Oni imaju tendenciju da zaostaju u reformama koje imaju za cilj uspostavljanje jakih barijera između javne službe i privatne dobiti. Stoga je od suštinske važnosti da se promovišu antikorupcijski mehanizmi i reforma pravosuđa u ovim zemljama, a proces pristupanja EU ima važnu ulogu u tom pogledu. Ako se građanima i novim vladama obezbijede instrumenti i podsticaji za temeljno iskorjenjivanje antidemokratskog nasljeđa nakon 'probojnih izbora', ciklični hibridi konačno mogu da pobjegnu sa svojih partijskih traka za trčanje i naprave stvarni napredak ka demokratskoj konsolidaciji", piše u izvještaju Fridom hausa.








Skoro pola od ukupnog broja bodova


Crna Gora je dobila 46 od mogućih 100 bodova pri čemu veći broj bodova znači i veći stepen demokratičnosti države.


"Opštine su opterećene politizacijom i slabom funkcionalnošu, zabilježene su opstrukcije lokalnih izbora i lokalnih skupštinskih zasjedanja, nestabilne finansije i nedostatak mirne tranzicije vlasti", piše u izvještaju.


Kategorija ciklični režim se, navela je za Glas Amerike ekspertkinja Fridom hausa za Balkan, Aleksandra Karpi, koristi da se opišu zemlje u kojima postoje plitke političke promjene.


"Možda postoje ti revolucionarni trenuci, recimo pad Gruevskog u Sjevernoj Makedoniji, pad DPS-a ili Đukanovića u Crnoj Gori, što je bio ogroman događaj 2023. godine kada je konačno izgubio na predsjedničkim izborima. Znači, ti neki, naizgled, revolucionarni trenuci koji na kraju nijesu doveli do suštinskih institucionalnih promjena za demokratiju. U tim zemljama često vidimo da postoji priličan politički plularizam, ali nekada preveliki u smislu da su stranke veoma podijeljene međusobno, a podjele, takođe, postoje u samim partijama”, kazala je Kapri,


I ona podsjeća na nedavni ostavku Jakova Milatovića na funkcije u Pokretu Evropa sad, koja je vladajuća stranka u Crnoj Gori.





Posljedice nacionalne nestabilnosti na lokalnom nivou


“Znači, ima malo haosa u mnogim cikličnim hibridima. Crna Gora je odličan primjer za to zato što zemlja i dalje izlazi iz ustavne krize od 2020. do 2023. godine. Iako je neposredna prijetnja u Ustavnom sudu riješena, stvarnost je da sada vidimo posljedice nacionalne nestabilnosti na lokalnom nivou i to će se vidjeti u izvještaju za Crnu Goru za 2023. godinu, a to je da se mnoge opštine suočavale sa poteškoćama u održavanju izbora ili mirnoj tranziciji vlasti, velikim dijelom zato što nije bilo nacionalnih vlasti da to kontrolišu poslije svega", rekla je Karpi.


I dalje, smatra ona, postoji velika težnja za demokratijom u Crnoj Gori.


"Ali, počinjemo da uviđamo da to nije lako čak i kad imate te revolucije ili izbore koji su prekretnica. Nije lako odmah sanirati višegodišnju institucionalnu štetu”, kazala je Karpi.


Smatra da je u Crnoj Gori bilo seizmičkih promjena, sa punom smjenom DPS-a.


“To su građani osjetili i to je imalo pozitivan uticaj na njihova prava i slobode. Na drugoj strani, naš izvještaj o tranziciji je možda konzervativniji u pogledu tih promjena u smislu da je nekada potrebno duže vremena da se institucije promijene, u odnosu na realnost na terenu. I mnoge institucije u Crnoj Gori se veoma polako popravljaju. Međutim, to je dug proces, veoma tehničke prirode. Imate novu vladu koja nema mnogo političkog iskustva i, naravno, komplikovanu koaliciju sa nekoliko stranaka koje su istorijski suprostavljene. Zbog toga neće biti teško popraviti 30 godina ili propadanja institucija ili zarobljavanja, u zavisnosti o kojoj instituciji je riječ. To je spor proces”, zaključila je Karpi.

Izdvojeno

Vijesti
Card banner

Rožajac osumnjičen da je silovao i zlostavljao suprugu

17/05/2024

Vijesti
Card banner

Peti put odgođena kontrola optužnice za dvostruko ubistvo u Spužu (VIDEO+FOTO)

17/05/2024

Vijesti
Card banner

Osmisliti strategiju za smanjenje zaostalih predmeta u SDT-u

16/05/2024

Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.

USA flagUSA Embassy logo