Neophodna odlučna akcija država za zaštitu novinara

U Crnoj Gori još je neriješeno ubistvo novinara Duška Jovanovića, navodi se u izvještaju, koji je danas objavila platforma Savjeta Evrope za promovisanje zaštite i bezbjednosti novinara.

"Nezakonito postavljanje špijunskog softvera protiv novinara, upotreba uvredljivih tužbi protiv novinara da bi se ometao njihov istraživački rad i nesigurna situacija mnogih novinara u egzilu, posebno iz Rusije i Bjelorusije, neke su od glavnih zabrinutosti koje su partnerske organizacije izrazile savjetu", navodi se u u izvještaju.

Dokument objavljen pod naslovom "Sloboda štampe u Evropi: Vrijeme je da preokrenemo plimu“, procjenjuje glavna pitanja koja podrivaju slobodu štampe – uključujući prijetnje i zastrašivanje, pritvor, restriktivno zakonodavstvo, tužbe koje zloupotrebljavaju, zarobljavanje medija i napade na javne medije. Takođe daje preporuke za njihovo rješavanje.

"Partneri platforme su 2023. godine objavili 285 upozorenja o ozbiljnim prijetnjama ili napadima na slobodu medija u Evropi u poređenju sa 289 upozorenja u 2022. godini. Iako se 2023. godine broj ubijenih novinara i uličnog nasilja nad njima smanjio, upozorenja na platformi pokazuju rastuću raznolikost prijetnji, pritisaka i ograničenja pod kojima novinari moraju da rade svoj posao", saopšteno je.

Reagujući na objavljivanje izveštaja, generalna sekretarka Savjeta Evrope Marija Pejčinović-Burić rekla je da izvještaj platforme za bezbjednost novinara pokazuje sve veće rizike i prepreke sa kojima se novinari i mediji suočavaju u Evropi.

"Potrebna nam je odlučna akcija država da zaštitimo novinare i da se suprostavimo prijetnjama slobodi medija, kao što su tužbe protiv zloupotrebe i nezakonit nadzor. Da bi poboljšale bezbjednost novinara, naše države članice treba da pokažu snažnu posvećenost poštovanju standarda slobode medija i da promovišu kampanju Savjeta Evrope "Novinari su važni“ na nacionalnom nivou", kazala je Pejčinović-Burić.

U izvještaju se naglašava da su sloboda medija i digitalna bezbjednost novinara i dalje ugrožene kontinuiranom upotrebom špijunske tehnologije za praćenje novinara i medijskih aktera, a odgovornost za prijavljene zloupotrebe i dalje se izbjegava.

"Takođe se ukazuje na veliki broj medijskih radnika u Evropi – posebno iz Rusije i Bjelorusije, koji su otjerani u izgnanstvo zbog fizičkog rizika po život i slobodu, sudskog gonjenja, prijetnji i zastrašivanja, koji se često nastavljaju kada su u egzilu protiv njih i njihovih porodica", kazali su u Savjetu Evrope.

Drugi trend koji je istaknut u izvještaju je da je sloboda medija bila ometana zloupotrebom pravnih radnji, uključujući Stratešku tužbu protiv učešća javnosti (SLAPPS), koju su pokrenuli političari i poslovni akteri na osnovu nacionalnih zakona o zaštiti ugleda, sa ciljem da uznemiravaju novinare i medije, izlažući ih krivičnim osudama, plaćanju visoke naknade štete i velikih novčanih kazni.