Bivši ministar pomorstva i saobraćaja, Andrija Lompar, dobio je u decembru 2012. godine od Vlade dvosoban stan od 66 kvadrata u podgoričkom naselju Tološi za 39,99 eura, koliko iznosi mjesečna rata koju, počev od 2013, treba da plaća još jednu deceniju kako bi postao i formalni vlasnik te nekretnine.

U trenutku kada je sa tadašnjom Vladom, na čijem je čelu bio Milo Đukanović, potpisao ugovor o kupovini stana po povoljnim uslovima, Lompar je bio vlasnik kuće od 160 kvadrata u kotorskoj Dobroti, kao i placa od 618 kvadratnih metara na istoj lokaciji.

“Pravo na rješavanje stambene potrebe ima funkcioner koji nema stan, odnosno porodičnu zgradu u svojini, susvojini ili zajedničkoj svojini ili koji ima stan, odnosno porodičnu zgradu… neodgovarajuće površine. Funkcioner koji u mjestu rada, u smislu ove odluke nema stan, može putem zamjene stana, riješiti stambenu potrebu pod uslovom da stan u svojini ili porodičnu stambenu zgradu, ugovorom o razmjeni vlasništva, prenese u stambeni fond Crne Gore, odnosno stavi na raspolaganje komisiji radi davanja u zakup”, piše u Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, na osnovu koje je tadašnja Vlada kućila svoje funkcionere I službenike.

Međutim, bivši ministar Lompar nije bio obavezan da imovinu prenosi u stambeni fond države.

“Stan sam dobio na osnovu mjesta rada, a to je bila Podgorica, gdje nijesam imao riješeno stambeno pitanje”, rekao je Lompar Libertasu.

Država mu je, naveo je on, stan u Tološima prvo dala na korišćenje.

“Dugo prije nego sam potpisao ugovor o otkupu, od države sam dobio na korišćenje stan u Tološima. To pravo sam ostvario na osnovu ministarske funkcije”, pojasnio je Lompar.

Na pitanje Libertasa da li je bio dužan da plaća kiriju za stan, nekadašnji ministar pomorstva i saobraćaja je odgovorio:

“Ne, nijesam bio obavezan da plaćam kiriju”.

Odluka o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera

Iako Lompar tvrdi da je stan u Tološima na korišćenje dobio dugo prije nego je ugovorio kupovinu te nekretnine, u dokumentu koji je potpisao sa državom piše drugačije.

U ugovoru o otkupu stana, koji je ovjeren krajem 2012, navodi se da je Lompar zakupio nekretninu pet mjeseci ranije, tačnije 23. jula iste godine.

Svim tim odlukama je, piše u ugovoru u koji je Libertas imao uvid, prethodio zaključak Vlade od 5. jula 2012.

Koliko bi danas koštalo kućenje ministara?

Prvobitna vrijednost Lomparevog dvosobnog stana od 66 kvadrata u Tološima iznosila je 39.600 eura, odnosno šeststo eura po jednom kvadratnom metru.

Obračunskom listom Vlade Crne Gore, odnosno tadašnje Uprave za imovinu, kupoprodajna cijena stana je umanjena na 9.599 eura i 54 centa sa uračunatom kamatom od dva procenta na godišnjem nivou zbog plaćanja nekretnine na 20 godina.

Prilikom obračuna, rukovodili su se godinama ministrovog radnog staža i starošću zgrade, na osnovu čega im je, odlukom Vlade, omogućeno da vrijednost stana mogu da umanje maksimum za 80 odsto.
Shodno tome, mjesečna rata za dvosobni stan, koji je obračun po cijeni od 145 eura po kvadratu, bivšem ministru iznosi 39,99 eura.

Da je kojim slučajem danas ministar u Crnoj Gori i da je odlučio da rješava stambena pitanja po regularnim cijenama, Lompar bi za stan u Podgorici morao da izvoji 10 puta više novca – od 85.800 do čak 105.000 eura.

O skidanju imuniteta poslanicima u martu

Administrativni odbor Skupštine Crne Gore jednoglasno je 22. decembra prošle godine odlučio da predloži crnogorskom parlamentu da odobri krivično gonjenje poslanika DPS-a, Predraga Boškovića, Dragice Sekulić i Suzane Pribilović, i njihovih kolega iz Socijaldemokrata, Ivana Brajovića i Damira Šehovića, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom rješavanja stambenih potreba funkcionera.

Đurović Foto: Libertaspress/Savo Prelević

"U slučaju da ne bude zahtjeva za sazivanje vanredne sjednice Skupštine na kojoj bi se razmatralo ovo pitanje, ono će se naći na dnevnom redu prvog redovnog, proljećnjeg zasjedanja, koje, saglasno Ustavu Crne Gore i Poslovniku Skupštine, počinje u martu", rekli su Libertasu u kabinetu predsjednice državnog parlamenta Danijele Đurović.

Skidanje imuniteta poslanicima zatražilo je Specijalno državno tužilaštvo, nakon što je formiralo predmet po krivičnoj prijavi Vlade od 13. oktobra prošle godine.

Osim poslanika, za krivično djelo zloupotreba službenog položaja prilikom rješavanja stambenih potreba funkcionera, Specijalno tužilaštvo sumnjiči i Budimira Šegrta, Sanju Vlahović, Suada Numanovića, Dražena Miličkovića, Osmana Nurkovića, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Poslanici su tada odbacili sumnje SDT-a, navodeći da su radili po zakonu i u skladu sa zaključcima Vlade. Smatraju da je riječ o politički motivisanom procesu.