Mirotić pušten na slobodu jer u prijedlogu tužilaštva nema dokaza

Tridesetjednogodišnji Predrag Mirotić iz Podgorice, koji je, 23. septembra, uhapšen zbog sumnje da je povezan sa obijanjem depoa u Višem sudu u Podgorici, pušten je da se brani sa slobode. Njemu se na teret stavljaju krivična djela kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelima teška krađa i sprečavanje dokazivanja.

Tu odluku donio je Vrhovni sud Crne Gore, čime je odbijen prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, koje vodi istragu povodom obijanja sudskog depoa, a koje je tražilo da se Mirotiću produži pritvor.

"U prijedlogu za produženje pritvora, tužilac ne navodi iz kojih činjenica i dokaza proizlazi osnovana sumnja da je lice, o kojem se radi, izvršilo predmetno krivično djelo. Uz postojanje osnovane sumnje, mora se procijeniti i to da li za pritvor postoje relevantni i dovoljni razlozi koji proizlaze iz pribavljenih činjenica i informacija", saopšteno je danas iz Vrhovnog suda.

Odluku je, navode, donijelo Vijeće Vrhovnog suda u sastavu sutkinje Milenke-Seke Žižić, kao predsjednice vijeća, i sudija Zorana Šćepanovića i Seke-Piletić, kao članova vijeća.

Na njihovu odluku Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nema pravo da se žali iako su, kazali su nezvanično Libertasu, nezadovoljni rješenjem Vrhovnog suda.

"U prijedlogu za određivanje pritvora moraju biti navedene činjenice koje idu u prilog pritvaranju ili produženju pritvora, a ne samo navedene odredbe zakonika koje daju mogućnost za određivanje ili produženje pritvora. Prema tome, prijedlog za produženje pritvora mora da sadrži obrazloženje osnovanosti tvrdnje, zbog čega pritvor treba produžiti. U prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici navode se samo rješenja po kojima je pritvor do sada trajao, kao i to da je u daljem toku istrage neophodno preduzeti dokazne radnje, saslušati više svjedoka i to J.V. i B.G. kao i eventualno druge svjedoke, ukoliko se za tim ukaže potreba, kao i pribaviti dokumentaciju i sprovesti druge dokazne radnje u vidu vještačenja Forenzičkog centra u Danilovgradu, u cilju jasnog i potpunog razrješenja činjeničnog stanja", piše u saopštenju Vrhovnog suda.

Navode da se "predlaže da se pritvor protiv okrivljenog produži po pritvorskom osnovu iz člana 175 stava 1 tački 2 i 3 Zakonika o krivičnom postupku, bez navođenja za koji period se traži produženje prtivora".

"Dakle, prijedlog za produženje pritvora u konkretnom slučaju se ne zasniva na individualizaciji osnovanosti pritvora, jer uopšte ne sadrži činjenice i dokaze, iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela koja mu se stavljaju na teret, niti relevantne i dovoljne činjenice koje opravdavaju postojanje pomenutog pritvorskog razloga, a što mora da sadrži, imajući u vidu da se u odlukama o produženju pritvora ne mogu samo ponavljati stalno isti razlozi i ne mogu se koristiti apstraktne formulacije u prijedlozima za produženje pritvora, pa ni u odlukama kojima se takvi prijedlozi prihvataju", naveli su iz Vrhovnog suda.

Ukazali su da je odredbom člana 174 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku, propisana dužnost svih organa koji učestvuju u krivičnom postupku da postupaju sa posebnom hitnošću, ako se okrivljeni nalazi u pritvoru.

"Ovo podrazumijeva da su državni organi, a prije svega nadležni sud i tužilac, dužni da pokažu posebnu posvećenost i marljivost u pritvorskim predmetima, kako bi se osiguralo napredovanje krivičnog postupka. Za efikasno vođenje i okončanje istrage, posebno u pritvorskim predmetima, odgovornost je na državnom tužiocu, koji mora preduzimati sve mjere kako bi se istraga blagovremeno okončala i time pritvor sveo na najmanju potrebnu mjeru. S tim u vezi, ovaj sud zapaža da u prijedlogu za produženje pritvora nijesu dati razlozi ni o tome zbog čega u dosadašnjem toku trajanja pritvora nijesu saslušana dva navedena svjedoka, kao ni to koja je forenzička vještačenja neophodno sprovesti i zbog čega nijesu sprovedena", naveli su iz Vrhovnog suda.

Pojasnili su i da Vrhovni sud pritvor može produžiti za krivično djelo koje je propisana kazna zatvora duža od pet godina, a da se takvo djelo Mirotiću ne stavlja na teret.

Ukradeni pištolji, mobilni telefoni i droga

Iz depoa je, prema saznanjima Libertasa, dosadašnjim popisom, koji je započet 11. septembra kada je posumnjano da je magacin obijen, utvrđeno da je ukradeno 19 komada oružja, nekoliko mobilnih telefona i manja količina droge. Riječ je o materijalnim dokazima iz krivičnih postupaka, koji se vode pred podgoričkim Višim sudom.

Osim Mirotića, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela od privatnog stana u Njegoševoj ulici do sudskog depoa, uhapšeni su i Katarina Baćović, Marijan Vuljaj, Nikola Milačić i Ivica Piperović.

Na osnovu potjernice podgoričkog Interpola, na švedskom aerodromu uhapšen je Vladimir Erić (32), kojeg crnogorska policija potražuje zbog sumnje da je učestvovao u kopanju tunela do depoa Višeg suda u Podgorici.

Erić Foto: Libertaspress/Savo Prelević

"Još nijesmo dobili odgovor partnera iz Švedske povodom naše molbe u vezi sa ekstradicijom Vladimira Erića, koji se nalazi u tamošnjem ekstradicionom pritvoru", odgovorili su Libertasu iz Ministarstva pravde Crne Gore.

Potjernica je raspisana i za Erićevim sugrađanima iz Loznice - Veljkom Markovićem (1991), Milanom Markovićem (1970) i Dejanom Jovanovićem (1993), kojima se, takođe, na teret stavlja da su prokopali tunel od privatnog stana u Njegoševoj ulici do sudskog depoa.