Milatović: Nadležnosti ombudsmana treba proširiti

Zakonom definisani okvir nadležnosti ombudsmana treba proširiti, u cilju jačanja njegovog autoriteta i afirmisanja vrijednosti vladavine prava, ocijenio je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović.

On je, na obilježavanju 20 godina od osnivanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, rekao da je crnogorsko društvo u prethodne dvije decenije svjedočilo politički dinamičnom periodu, obnavljanju državne nezavisnosti, nizu velikih građanskih protesta, posljedicama pandemijske krize i smjeni trodecenijske vlasti.

Prema riječima Milatovića, takva dešavanja nerijetko podrazumijevaju situacije u kojima postoji rizik od narušavanja ljudskih prava i sloboda, što institucije koje djeluju u domenu sprovođenja vladavine prava stavlja pred izazove.

Milatović je rekao da savremeni kontekst nije ništa manje izazovan i da galopirajuća ksenofobija i govor mržnje u digitalnom prostoru, globalne međudržavne tenzije, rastući broj ratnih konflikata i njihove posljedice, koje se prelivaju na Evropu i region, dodatno naglašavaju značaj nacionalnih institucija za ljudska prava.

"Uprkos navedenim izazovima, institucija ombudsmana je istrajala kao stub podrške građanima, pružajući im glas kada su se suočavali sa nepravdom ili zloupotrebom sistema", kazao je Milatović.

Milatović je rekao da uspješnost i kvalitet rada zaštitnika potvrđuje visok stepen povjerenja građana, ali i ocjene kredibilnih međunarodnih institucija.

On je rekao da su ukupni napori koje društvo čini da ojača kredibilitet crnogorskih institucija i time dosegne viši stepen demokratskog razvoja, ojačani ombudsmanovom ulogom korektivnog faktora koji insistira na njihovoj transparentnosti i pravičnom postupanju.

"Ukoliko crnogorsko društvo zaista želi da afirmiše vrijednosti vladavine prava, vjerujem da je nužno dalje proširiti zakonom definisani okvir nadležnosti ombudsmana u smjeru jačanja njegovog autoriteta i značaja”, ocijenio je Milatović.

On je dodao da bi svrishodno bilo nadograditi instituciju Zaštitnika primjenom Pariških principa, čime bi se proširila njena nezavisnost i efektivnost odlučivanja, a time postigao mjerljivi napredak u domenu zaštite ljudskih prava.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, kazao je da je institucija ombudsmana od prvog dana bila istinski osnažena i podržana od svih međunarodnih organizacija i partnera iz međunarodne zajednice i da je odnos prema toj instituciji ostao takav.

“To je u ovdašnjim uslovima veoma važno, a posebno zato što se na ovu podršku nadovezala podrška, kako od državnih institucija, tako i civilnog sektora”, rekao je Bjeković.

Bjeković Foto: Libertas Press

On je kazao da su za dvije decenije rada postignuti više nego očigledni uspjesi i rezultati koji se mogu mjeriti različitim indikatorima.

Bjeković je rekao da pređeni put nije mjerljiv samo statističkim podacima koji su, kako je naveo, više nego zadovoljavajući, već i zadovoljstvom ljudi "kojima se približavamo u različitim formama”.

“Od neposrednog kontakta i obilazaka institucija u kojima se ostvaruju njihova prava, pa sve do posebnih vidova komunikacije sa strankama putem interneta, mobilnih uređaja i posebno društvenih mreža kao savremenog oblika komuniciranja, koji najčešće koriste mladi”, dodao je Bjeković.

On je poručio da je međunarodna saradnja sa različitim vidovima podrške instituciji u velikoj mjeri doprinijela njenom kadrovskom jačanju, što je, kako je rekao, vidljivo u svim dimenzijama rada.

Bjeković: Nemamo svoj prostor

Bjeković je kazao da razvoj prava i prakse ljudskih prava traži nova materijalna ulaganja u instituciju, koja je duže vrijeme poslovala uz skromnu finansijsku podršku, sve do posljednjih nekoliko godina.

“Kada to kažem, podsjećam da institucija nema svoj prostor, što je rijetkost kada govorimo o ombudsmanskim institucijama, a ujedno i suprotno standardima za rad ovakve institucije na što nam ukazuju i partneri iz Evropske unije (EU) kroz svoje izvještaje”, kazao je Bjeković.

On je rekao da je ulaganje u kadrovsku infrastrukturu i njeno jačanje važno, jer može bitno uticati na kvalitet rada i ispunjenje obaveza koje stoje pred institucijom u novim uslovima.

Bjeković je naveo da je njihova trajna obaveza ostaje da učine sve da misiju i viziju institucije očuvaju i unaprijede za vrijeme koje dolazi i u korist svih onih koji traže njihovu zaštitu.

On je rekao da je ponosan na ono što je postignuto i napomenuo da ih to nikako ne smije dovesti u zabludu da je njihova misija pri kraju.

“Nalazim da će predstojeća godina biti prilika da u njoj riješimo više otvorenih pitanja, realizujemo ambiciozne planove, ojačamo naš status u međunarodnim okvirima, kao nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava i nadasve podignemo standarde ljudskih prava na veći nivo”, kazao je Bjeković.

Kohner: Još nijesu u cjelosti usklađene funkcije

Generalna sekretarka ENNHRI mreže, Debi Kohner, kazala je da, kao nacionalna institucija, zaštitnik mora biti nezavisan od vlasti.

“Iako održava konstruktivnu saradnju sa državnom administracijom i svim slojevima društva, mora ostati nezavisna od svakog od njih – koristeći dobro poznavanje međunarodnih standarda ljudskih prava i njihovu primjenu ovdje u Crnoj Gori, kao smjernice u radu”, rekla je Kohner.

Ona je, govoreći o usklađenosti svake nacionalne institucije ljudskih prava sa Pariškim principima Ujedinjenih nacija (UN), kazala da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore stekao akreditaciju B statusa, što znači da još nijesu u cjelosti usklađene funkcije sa tim principima.

Kohner je rekla da vjeruje da bi Zaštitnik mogao dobiti A statusnu akreditaciju uz male izmjene osnivačkog zakonodavstva, kako bi kodifikovao mandat, osigurao otvoren i transparentan proces izbora, uveo finansijsku autonomiju, stekao punu slobodu da zapošljava osoblje.

Ona je rekla da je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda puno toga postigla u svojih 20 godina.

“Povodom ove važne godišnjice pozivam svakog od vas da pružite potrebnu podršku za postizanje A statusa kod akreditacije i na taj način dodatno ojačate instituciju za narednih 20 godina”, dodala je Kohner.

Ona je kazala da bi preduzimanje te aktivnosti imalo pozitivan uticaj na međunarodnu reputaciju Crne Gore, njene korake ka pristupanju EU, izvještavanje o ljudskim pravima i njen demokratski potencijal za budućnost.

Kohner je rekla da su UN, Savjet Evrope i EU pozvale sve države članice da podrže nacionalne institucije u sticanju A statusa.

“To je jedan od indikatora održivih ciljeva razvoja i jedan od kriterijuma iz Kopenhagena za članstvo u EU”, rekla je Kohner dodajući da je sad trenutak da se započne sa zahtijevanim promjenama.

Prema njenim riječima, unapređenje statusa Zaštitnika na A nivo bi imalo višestruki efekat.

“Bio bi i korak ka podršci implementaciji svih ljudskih prava i jačanju demokratskog i građanskog društva Crne Gore. Akreditacija bi dokazala da je Zaštitnik pouzdan i kredibilan akter na međunarodnom nivou, sa pravom učešća pred Savjetom UN-a za ljudska prava i šire”, dodala je kohner.

Ona je navela i da bi Zaštitnik poboljšao status kod kuće, među državnim organima i u civilnom društvu, potvrđujući još više povjerenje javnosti kroz ovaj pokazatelj svojeg pluralizma i nezavisnosti.