SINDIKAT MEDIJA PREDSTAVIO REZULTATE ISTRAŽIVANJA U ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA
Crna Gora treća u Indeksu bezbjednosti novinara
FOTO: SMCG
Sa današnje konferencije za novinare
Crna Gora je zadržala treće mjesto u regionu u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana za 2022, sa ocjenom od 3,35, pokazalo je istraživanje, čije rezultate je danas predstavio Sindikat medija Crne Gore (SMCG).
Istraživanje je, osim Crne Gore, obuhvatilo i Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.
Potpredsjednica SMCG i koautorka indeksa, Marijana Camović-Veličković, napomenula je da je Crna Gora zabilježila neznatno nazadovanje u odnosu na 2021. godinu kada je finalni skor bio 3,4.
"Tokom 2022. godine registrovano je 28 napada i prijetnji po novinare i medije u Crnoj Gori, dok je Uprava policije registrovala 21 slučaj. To govori o činjenici da četvrtina slučajeva, koji se dese, ne budu prijavljeni zvaničnim organima. Uglavnom se svi lakši slučajevi iz prethodnih godina rješavaju u jako kratkom roku, a među presudama je bilo i kazni zatvorom“, kazala je Camović-Veličković.
Efikasnost istraga napada na novinare i imovinu medija, navela je ona, i dalje predstavlja veliki problem, "s obzirom na to da su istrage ozbiljnijih slučajeva dugotrajne, spore i da ti slučajevi ostaju neriješeni".
"To se desilo u najozbiljnijim slučajevima, kao što je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića i ranjavanja novinarke Olivere Lakić“, kazala je Camović-Veličković.
Upozorila je da je nastavljena praksa da se sa najvećih državnih adresa dobijaju kritike na račun rada pojedinih medija i novinara koji su zaposleni u njima.
Izmjene Krivičnog zakonika unaprijedile su, navela je Camović-Veličković, preventivnu zaštitu novinara i drugih medijskih radnika, ali se unutar redakcija ne radi preventivno i ne vrše procjene rizika prije slanja ekipa na teren, posebno uoči visokorizičnih događaja.
"Prava novinara i njihova bezbjednost značajno su ugrožena tokom izvještavanja sa protesta i velikih okupljanja. Svaka politička i društvena nestabilnost čini novinare i druge medijske radnike osjetljivijim i podložnijim napadima“, smatra Camović-Veličković.
Skroman napredak socio-ekonomskog položaja
Socio-ekonomski položaj medijskih radnika u Crnoj Gori doživio je, rekla je Camović-Veličković, skroman napredak, zahvaljujući povećanju zarada tokom 2022. godine.
"Ipak, i dalje su aktuelni brojni problemi koji opterećuju zaposlene u medijima godinama unazad - neplaćeni prekovremeni rad, preopterećenost, nedostatak usavršavanja i nesigurna radna mjesta. Još nije usvojen novi Granski kolektivni ugovor kojim bi se unaprijedio položaj zaposlenih u medjima jer poslodavci ne žele da prihvate prijedloge sindikata“, kazala je ona.
Uprkos, rekla je Camović-Veličković, povećanju koje je donio program "Evropa sad”, istraživanja SMCG pokazuju da se zarade zaposlenih u medijima nalaze između minimalne i prosječne na nivou države.
"Podatke o broju zaposlenih, tipovima ugovora i broju honorarnih saradnika u medijima nije moguće dobiti, već se rade procjene na osnovu dostupnih podataka. Prema trenutnim podacima, na malom tržištu funkcionišu 222 medija u kojima radi nešto manje od 2.000 zaposlenih“, kazala je ona.
Kračković: Istraživanje značajno i za donosioce odluka
Predsjednik SMCG, Radomir Kračković, objasnio je da je Indeks bezbjednosti novinara jedinstveno istraživanje u regionu, koje se radi pod okriljem mreže Safe Journalists, a prati promjene u društvenom i političkom ambijentu zemalja Zapadnog Balkana a koje imaju direktan ili indirektan uticaj na bezbjednost novinara i medijskih aktera prilikom obavljanja svog posla.
"Ovo je još jedan značajan istraživački poduhvat Sindikata medija koji još od 2016. godine kontinuirano prati slučajeve napada na novinare, ali i druge aspekte njihove bezbjednosti i rada. Podaci iz ovog istraživanja mogu biti značajni za sve medijske aktere, ali i donosioce odluka u našoj zemlji jer je problem napada na novinare i bezbjednosti novinara i dalje prisutan“, rekao je Kračković.
Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.