Svaki četvrti građanin sumnja u istinitost prijava nasilja

Profesionalno medijsko izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju može poboljšati razumijevanje tog problema, povećati svijest o njegovoj prisutnosti i smanjiti negativne stavove i predrasude, navodi se u analizi koju je uradila Misija OEBS-a u Crnoj Gori.

Misija OEBS-a uradila je Analizu medijskog izvještavanja i efekata medijskog izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju prema ženama i djevojčicama u porodičnim i emotivnim odnosima, s ciljem da se izmjeri kako mediji izvještavaju o nasilju nad ženama i djevojčicama.

U analizi se navodi da medijsko izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju ima značajnu ulogu u oblikovanju percepcije javnosti o tom ozbiljnom društvenom problemu.

Analiza pokazuje da medijsko izvještavanje često prikazuje slučajeve rodno zasnovanog nasilja kao privatni problem, a rijetko prati širi kontekst i koristi relevantne statističke podatke, uporedne primjere, ili analizu legislative.

Takav pristup, kako se navodi u analizi, može da ograniči razumijevanje dubine problema u javnosti i smanji važnost borbe protiv tog nasilja.

Prema analizi, mediji rijetko koriste stereotipne izraze pri opisu žrtava i još rjeđe pružaju opravdanje za nasilnike, što je izuzetno važno za sprečavanje perpetuiranja nasilja i stigmatizacije žrtava.

U analizi se navodi da mediji, uglavnom, poštuju pretpostavku nevinosti prilikom izvještavanja u većini slučajeva, što je ključno za očuvanje prava i dostojanstva svih aktera u procesu.

"Međutim, iako se u većini slučajeva mediji pridržavaju profesionalnih standarda, primjećuje se prisustvo senzacionalističkih elemenata u izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju, naročito u naslovima, ali i unutar samog sadržaja“, piše u analizi.

To, kako se navodi, može da izazove negativne efekte u društvu, jer senzacionalizam može doprinijeti jačanju stereotipa i voditi formiranju pogrešnih zaključaka, poput tih da je žena kriva za nasilje koje je pretrpjela, ili da lažno navodi da je žrtva nasilja samo da bi skrenula pažnju na sebe.

Od 12. do 26. juna ove godine sprovedeno je istraživanje na uzorku od hiljadu ispitanika, od kojih 48,5 odsto čine muškarci, a 51,5 odsto žene, a radi procjene koliki i kakav uticaj način na koji mediji izvještavaju o toj temi ima na stavove, mišljenje i posljedično ponašanje građana.

Istraživanje je, što se tiče efekata medijskog izvještavanja, pokazalo da neprofesionalno izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju može dovesti do jačanja stereotipa u društvu.

"Osobe, naročito tradicionalno orijentisane, koje su izložene takvom izvještavanju, razvijaju dodatno negativne stavove i okrivljuju žrtve za nasilje, što značajno otežava rješavanje problema nasilja nad ženama“, piše u analizi OEBS-a.

Navodi se da je zabrinjavajući podatak da svaki četvrti građanin sumnja u istinitost prijava žena koje tvrde da su žrtve nasilja, što može dodatno otežati prijavljivanje nasilja i pružanje podrške žrtvama.

Kako se dodaje, takvi stavovi često se javljaju kod muškaraca, a neprofesionalno medijsko izvještavanje može pojačati takve predrasude.

"S druge strane, profesionalno napisani tekstovi o rodno zasnovanom nasilju imaju potencijal da poboljšaju razumijevanje problema i povećaju svijest o njegovoj prisutnosti“, navodi se u analizi.

Ističe se da takvi tekstovi mogu smanjiti negativne stavove i predrasude među ispitanicima, posebno onima koji smatraju da nasilja nad ženama ima više nego ranije.

"Ovo ukazuje na važnost odgovornog i profesionalnog novinarstva koje će doprinijeti stvaranju društva svjesnog problema rodno zasnovanog nasilja i spremnog da se uhvati u koštac s njim“, piše u analizi.

Najviše izvještavali o fizičkom nasilju

Analiza, koja obuhvata izvještavanje od marta 2020. do marta ove godine i 2.661 medijsku reportažu, pokazuje da su mediji najčešće izvještavali o slučajevima fizičkog nasilja - 76,9 odsto i seksualnog - 68,3 odsto.

S druge strane, o slučajevima strukturnog/sistemskog nasilja su izvještavali u 10,9 odsto analiziranih medijskih izvještaja, dok se o slučajevima ekonomskog nasilja izvještavalo u 10,3 odsto slučajeva.

Mediji su najređe izvještavali o slučajevima onlajn, odnosno digitalnog nasilja - 9,8 odsto i slučajevima selektivnog abortusa – sedam odsto.

U analizi se navodi da su mediji izvještavali o slučajevima rodno zasnovanog nasilja kao o privatnom problemu u više od polovine analiziranih slučajeva - 58,1 odsto.

"Mediji su, takođe, u nešto više od polovine slučajeva - 50,7 odsto, izvještavali o porodičnom nasilju kao privatnoj stvari“, piše u analizi.

Navodi se da se pretpostavka nevinosti poštovala prilikom izvještavanja u 99,4 odsto analiziranih slučajeva.

Analiza pokazuje da su mediji prilikom izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju prema ženama u 14,4 odsto slučajeva koristili izjavu žrtve, a u 7,4 odsto izjavu (potencijalnog) počinioca djela.

Iz OEBS-a su saopštili da su analizu predstavili studentima novinarstva na Fakultetu političkih nauka, na održanoj obuci o izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju.

Pejović: Važna je stalna edukacija

OEBS-ova ekspertkinja za medije, Duška Pejović, kazala je da mediji kreiraju javno mnjenje i imaju značajan uticaj na oblikovanje stavova i izmjenu socijalnih i kulturnih obrazaca i rodnih uloga.

"Zato je važna stalna edukacija novinara i novinarki, koja će uticati na podizanje njihove svjesnosti o diskriminaciji žena i rodno zasnovanom nasilju“, rekla je Pejović.

Kako je dodala, mediji treba da razvijaju kritičko - emancipatorski duh, promovišu ljudska prava i rodnu ravnopravnost i budu nosioci pozitivnih društvenih promjena.

"Nažalost, postoje stereotipi i predrasude zasnovane na inferiornosti žena i superiornosti muškaraca, kojima se opravdava nasilje nad ženama i postaje dio tradicije i kulture“, kazala je Pejović.

OEBS-ova ekspertkinja za medije, Paula Petričević, rekla je da u izvještavanju treba polaziti od dva ključna principa - da je nasilje odgovornost nasilnika, a ne žrtve ili preživjele, kao i da izvještavanje ni po koju cijenu ne smije ugroziti njenu bezbjednost i dostojanstvo.