Društvene mreže da služe za demokratsko osnaživanje, a ne za manipulaciju

U Crnoj Gori je u januaru bilo oko 473 hiljade naloga na društvenim mrežama, što je ekvivalent 75 odsto ukupne populacije. Prema istraživanjima, 55,6 odsto građana Crne Gore ima nalog na Fejsbuku, 42 procenta na Instagramu, 17,3 na TikToku, 9,4 na Telegramu i 8,9 odsto na Tviteru, objavio je Digitalni forenzički centar (DFC) u novoj studiji “Borba za demokratiju u eri digitalnog autoritarizma", koju su danas predstavili na konferenciji za medije.

Termin digitalni autoritarizam, navode, odnosi se na upotrebu digitalnih informacionih tehnologija u cilju nadzora, represije i manipulacije nad stanovništvom.

"Digitalna sfera pruža nove alate za održavanje moći, uključujući sofisticirane sisteme nadzora, automatsku kontrolu sadržaja i ciljane kampanje dezinformacija. Porast digitalnog autoritarizma podstaknut je, takođe, napretkom vještačke inteligencije, što omogućava efikasniju i sveprisutniju kontrolu nego ikada ranije. U autoritarnom režimu, građanske slobode su često ograničene, a osnovna ljudska prava se konstantno krše. Vlast održava moć koristeći se propagandom, masovnim nadzorom, cenzurom i suzbijanjem političke opozicije", piše u studiji DFC-a.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, smatra da se efekti propagande i dezinformacija osjećaju i u Crnoj Gori.

Džudi Rajzing Rajnke Foto: Digitalni forenzički centar

“I to sa malignim akterima koji pokušavaju da utiču na političke kampanje, što se pokazalo i na nedavno održanim predsjedničkim i parlamentarnim izborima. Izborne manipulacije često dolaze od političkih, vjerskih ili stranih faktora, odavde ili iz regiona", saopštila je ambasadorka SAD.

"Razumijevanje zloupotrebe društvenih mreža od autoritarnih režima je ključno za zaštitu demokratskog integriteta u digitalnoj eri, kada svijet postaje globalno selo, a nivo internet sloboda je u padu", piše u studiji DFC-a.

Dvije trećine internet korisnika na svjetskom nivou, navode, živi u zemljama gdje vlasti kažnjavaju građane zbog ispoljavanja ličnih stavova u onlajn prostoru.

“Smatraju i da su određene vlade, u cilju lakše kontrole i nadzora, započele izgradnju sopstvenih digitalnih prostora, u kojima dominiraju državni narativi, dok se nezavisni mediji i kritičari marginalizuju”, piše u studiji.

Građani, mediji i donosioci odluka, navodi se u tom dokumentu, moraju biti spremni i sposobni da anticipiraju, prepoznaju, ublaže i suprotstave se pojavama koje nameće digitalni autoritarizam.

“Pritom je u tom procesu neophodno osigurati da društvene mreže služe kao alat za demokratsko osnaživanje, a ne kao oružje za autoritarnu kontrolu, represiju, manipulaciju i nadzor", objavio je DFC.

Režimi često, navode iz DFC-a, prilikom širenja propagande, pribjegavaju korišćenju astroturfinga - taktike kojom se u javnosti nastoji stvoriti lažni privid široke podrške nekoj ličnosti, organizaciji, ideji ili političkom potezu upotrebom trolova i bot mreža.

Tviter je podložniji zloupotrebama otkad ga je Mask preuzeo

Nakon što je Ilon Mask preuzeo Tviter, piše u studiji DFC-a, pojačano je prisustvo bot i trol naloga ruske i kineske državne propagande na toj mreži, budući da je novi vlasnik ukinuo tim koji se bavio informacionim operacionim uticajem. 

"Ta jedinica je bila aktivna u detektovanju informacionih operacija i koordinisanih kampanja zemalja kao što su Rusija, Kina i Iran, s ciljem da utiču na javno mnjenje i podriju demokratiju. Stoga je sada Tviter podložniji stranim manipulacijama i zloupotrebama, iako Mask tvrdi da je pod njegovim vođstvom mnogo manje dezinformacija na toj mreži", navode u DFC-u.

Strugar: Osvješćujemo već osviješćene

"Znali smo i prije da postoji velika manipulacija na kreiranje mišljenja, ali malo toga se uradilo da se to spriječi. Medijska pismenost mora da bude dio sistema, ne samo kroz civilni sektor, Institut za medije ili Agenciju za elektronske komunikacije. Ako sad ozbiljno i strateški počnemo time da se bavimo, rezultate ćemo moći da očekujemo tek za nekoliko godina, nema brzog rješenja", rekao je, na današnjoj konferenciji, komunikaciolog Miodrag Strugar.

Medijsku pismenost, kazao je Strugar, “često promovišemo kod onih koji su već medijski pismeni”.

"Često mi se čini kada civilni sektor radi kampanje osvješćivanja da se osvješćuju već osviješćeni. Šta možemo da uradimo - pritisak na Vladu da se donese jasna strategija, sa jasnim ciljevima i jasnim ciljnim grupama", istakao je Strugar.

Cerović: Izloženi smo instinktivnoj manipulaciji

Jedan od panelista na konferenciji, psiholog i ekspert za psihologiju komunikacije Radoje Cerović, smatra da ljudi ne vole da vjeruju da su pod manipulacijom.

"Mi odbacujemo takvu informaciju i aktivno se branimo od takve ideje, a oni koji žele da manipulišu nama, izuzetno su kreativniji i sposobniji. Osnova svega je emocionalni storiteling. Ako ne postoji emocionalni sadržaj, onda nema alata za manipulaciju. Izloženi smo instinktivnoj manipulaciji. To su mehanizmi koji su napravljeni za određene uslove u kojima treba da živimo", rekao je Cerović.

Reagujemo, kaže, na emocionalne narative.

"Onog trenutka kada smo počeli da slikamo po pećinama, da pravimo ikone, simbole, grbove, zastave i slično, mi smo počeli da koristimo simboličku komunikaciju da postavimo identifikaciju i time se stvaraju motivacije da se zalažu životi za ostvarivanje nekog apstraktnog cilja", smatra Cerović.