OBJAVLJEN IZVJEŠTAJ KOMITETA SAVJETA EVROPE
Pet godina bez većih pomaka u borbi protiv policijske torture
FOTO: Screenshot/ SKY aplikacija
Akcija crnogorskih službi u cilju smanjenja policijske torture nije bila efikasna. Policijsko zlostavljanje još nije obuzdano, naveo je danas Komitet Savjeta Evrope za prevenciju torture i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja u izvještaju o Crnoj Gori.
Delegacija tog komiteta boravila je u Crnoj Gori od 7. do 13. juna prošle godine.
"Tokom posjete 2022. godine vidjeli smo da je bilo vrlo malo poboljšanja od posjete 2017. godine. Jasno je da su potrebne dalje usklađene mjere za rješavanje ovog problema koji se nastavlja", navode u izvještaju.
Borba protiv nekažnjivosti torture, piše u tom dokumentu, mora početi unutar policijske službe, jer "česti su slučajevi prikrivanja kolega kada se pojave tvrdnje o maltretiranju".
Komitet smatra pozitivnim što je od 2019. godine porastao broj istraženih slučajeva. Međutim, navode, samo je nekoliko onih koji su procesuirani.
"Komitet preporučuje da se preduzmu šire mjere za jačanje sveukupnog nadzora nad sprovođenjem obuke, zapošljavanjem novih kadrova i jačanje snažnih struktura izvještavanja i odgovornosti. Sve to može pomoći u sprečavanju lošeg postupanja. Takođe, preporučujemo da se stavi veći naglasak na obuci policijskih službenika o tehnikama istražnog intervjuisanja", piše u izvještaju.
U izvještaju se navodi da je o policijskom zlostavljanju pričalo više onih koji su to preživjeli.
"Delegacija komiteta primila je značajan broj navoda da su policajci ozbiljno fizički maltretirali uhapšene. To uključuje optužbe protiv službenika Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, specijalnih jedinica, kriminalističke policije i inspektora iz raznih policijskih stanica u nekoliko djelova države. Optužbe su se odnosile na šamare, udarce nogama u glavu, stomak, grudi i ruke i udarce po tabanima, hvatanje i stiskanje genitalija osumnjičenih, elektro-šokove ogrlicom za pse uz izazivanje osjećaja gušenja kroz stavljanje plastične kese preko glave osumnjičenog, prijetnje pištoljem, prijetnje silovanjem i skidanje osumnjičenih, vezivanje za stolicu i polivanje hladnom vodom", navodi se u izvještaju.
Delegacija Savjeta Evrope je u izvještaju objavila i navode za "prijetnje upućene djeci ili drugim članovima porodice osumnjičenog da bi se izvršio pritisak na njih da daju priznanje ili saopšte određene informacije".
"Većina navodnih mučenja i maltretiranja dogodila se tokom predistražne faze krivičnog postupka, očigledno u svrhu iznuđivanja informacija. U mnogim slučajevima, ovi navodi su se odnosili na osobe koje su bile pozvane u prostorije policije da daju početnu izjavu, ali koje još nijesu formalno označene kao osumnjičene. Pozvani su na 'informativni razgovor' sa policijom. Zaštitne mjere za takve razgovore moraju biti ojačane", poručuju iz komiteta.
U izvještaju daju preporuke za rješavanje policijske torture, uključujući apelovanje na ministra unutrašnjih poslova, direktora policije i regionalnih policijskih direktora da aktivno promovišu promjenu prakse u agencijama za sprovođenje zakona.
"Policijske službenike treba podsticati da prijave sve slučajeve nasilja kolega putem jasnih linija za prijavu posebnom organu izvan policijske jedinice. Takođe, trebalo bi uspostaviti snažan pravni okvir za zaštitu pojedinaca koji otkrivaju informacije o zlostavljanju i drugim zloupotrebama", piše u izvještaju.
Komitet smatra da je od suštinskog značaja preuzimanje efikasne istrage o navodima o zlostavljanju kako bi se pokazalo da će krivična djela policije biti kažnjena.
I kamere uvrstiti u opremu policajaca
U mnogim zemljama, navodi komitet, upotreba kamera koje se nose na tijelu je posebno efikasno sredstvo za sprečavanje zlostavljanja, kao i za zaštitu policije od lažnih optužbi.
"Preporučujemo da crnogorske vlasti razmotre uvođenje tih kamera za policajce koji vrše privođenje osumnjičenih, tokom sprovođenja u policijskim vozilima i u početnim fazama hapšenja, kao i za policajce u direktnom kontaktu sa osumnjičenima, odnosno građanima. Preporučujemo da se audio-vizuelno snimanje intervjua vrši u namjenskim sobama, kao i da svi djelovi policijskih stanica budu pokriveni audio ili video nadzorom i da se snimci čuvaju najmanje 60 dana, a idealno i duže, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom o čuvanju snimaka video nadzora javnih mjesta", piše u izvještaju.
U ćelijama 23 sata dnevno, žene ranjiva kategorija
Uslovi u zatvoru u Spužu, navodi komitet, nijesu se vidno poboljšali od 2017. godine.
"Namještaj zatvorskih ćelija ostao je neadekvatan, loši su sanitarni uslovi - nedostaju tuševi, česme kapaju, prljavi dušeci, neke ćelije su i bez jastuka, negdje su ispisani grafiti, na pojedinim zidovima ima vlage i buđi koja direktno pokrivaja djelove u kojima se nalaze utičnice", piše u izvještaju.
Slična situacija je, navode, i u bjelopoljskom zatvoru.
"Komitet poziva crnogorske vlasti da redovno obezbjeđuju besplatna sredstva za održavanje ćelija i osnovna sredstva za higijenu, kao što su sapun, pasta za zube i toalet papir. Siromašnima ili stranim državljanima takođe treba obezbjediti odgovarajuću odjeću", apeluje Komitet.
Situacija je, piše u izvještaju, takođe pogoršana činjenicom da su mnogi zatvorenici u svojim ćelijama po 23 sata dnevno mjesecima, pa čak i godinama, uzastopno, uz brojna ograničenja nametnuta od strane suda tokom perioda prije suđenja".
Žene u zatvoru, smatra komitet, predstavljaju grupu sa posebnim potrebama.
"Neke zatvorenice imaju posebne ranjivosti zbog njihove društvene situacije i kulturne uloge. Postoji rizik da će specifične potrebe žena biti zanemarene, pogotovo što su manjinska kategorija zatvorenika. Važno je da se određeni faktori uzmu u obzir kada se radi sa zatvorenicama, posebno fizički, seksualni ili psihološki oblik nasilja, uključujući nasilje u porodici, koji su pretrpele prije zatvora, povećan nivo potreba za mentalnim zdravljem, zavisnost od droga ili alkohola, specifične zdravstvene potrebe, odgovornosti za brigu o njihovoj djeci i porodicama, kao i velika vjerovatnoća viktimizacije i napuštanja njihovih porodica nakon izlaska iz zatvora", navodi Savjet Evrope.
Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.