Medojević: Svako treće dijete raste u nemaštini, a država godinama ćuti

Djeca koja žive u nemaštini moraju imati pravo na besplatan vrtić, užinu u školi, udžbenike do okončanja školovanja, školski pribor i prevoz, dnevni boravak i veći iznos naknade za materijalno obezbjeđenje porodice, apelovali su iz Banke hrane povodom Međunarodnog dana djece, koji se danas obilježava.

U Crnoj Gori, ukazali su iz te nevladine organizacije na čijem je čelu Marina Medojević, svako treće dijete živi u nemaštini.

Na njihove predloge kako smanjiti taj problem, kao i na apele da se nezaposlenim majkama obezbijede veće nadoknade u prvoj godini nakon rođenja djetata i omogući besplatna adaptirana hrana za bebe, saopštili su danas iz Banke hrane, nadležni godinama nemaju odgovor.

Tvrde da svega šest odsto novca namijenjenog socijalno ugroženim građanima završi gdje treba.

Foto: Banka hrane

“Sramotno niske su naknade za materijalno obezbjeđenje porodice (MOP). Ta naknada iznosi od 85 do 150 eura, koliko socijalno ugrožene porodice dobijaju mjesečno od države. Dječiji dodatak od 50 eura može dobiti najviše petoro djece u socijalno ugroženoj porodici, uprkos negativnom prirodnom priraštaju. Sva ostala djeca, nezavisno od uslova u kojima žive i porodičnih primanja, primaju isti dječiji dodatak od 30 eura. Sa dvadeset eura razlike se ne mogu umanjiti izražene socijalne razlike i uskraćene mogućnosti među djecom”, smatraju u Banci hrane.

Ukazali su da djeca, koja žive u siromaštvu, nemaju jednake prilike za rani razvoj i obrazovanje.

“Nemaju jednake prilike ni za razvijanje vještina i potencijala u skladu s uzrastom, postizanje dobrog školskog uspjeha, sticanje znanja i vještina potrebnih za bolje plaćene poslove u odrasloj dobi, očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja, kvalitetnu ishranu...”, navode iz Banke hrane.

Foto: Banka hrane

Siromaštvo u djetinjstvu, upozorili su, povećava izglede da će djeca i u odrasloj dobi živjeti u nemaštini kao njihovi roditelji, zavisna od socijalne pomoći.

“Povećava se rizik da se siromaštvo nastavi i u sljedećoj generaciji. Iz takvog začaranog kruga siromaštva je teško izaći, a što duže dijete živi u stresnim uslovima siromaštva, posljedice su teže”, ukazali su iz Banke hrane.

Foto: Banka hrane

Djeca siromašnih trudnica, navode, “rađaju se slabija i podložnija oboljenjima, što se dodatno produbljuje nekvalitetnom ishranom tokom ranog razvoja, lošim stambenim uslovima…”.

“Tu je i nemogućnost podmirivanja troškova zdravstvene zaštite. Djeca ne mogu da se upišu u vrtić ako im roditelji nijesu korisnici MOP-a, pa su uskraćena za stručnu obrazovnu podršku. Iako je obrazovanje ključno za izlazak iz siromaštva, siromašno dijete ima manje šanse za postizanje boljeg obrazovanja i kvalifikacija”, smatraju u Banci hrane.

Izgraditi socijalne stanove

Za socijalno ugrožene porodice, ukazali su iz Banke hrane, veliki problem predstavlja stanovanje, budući da su nezaposlenost, niska primanja, zaduženost i finansijska nesigurnost, nepremostive prepreke ostvarenju tog osnovnog ljudskog prava.

“Pitanje stanovanja socijalno ugroženih građana treba regulisati na nivou države. Plaćanje ili barem subvencionisanje kirije i gradnja socijalnih stanova, put su ka rješenju tog problema”, smatraju u Banci hrane.

Država, lokalna zajednica i stručnjaci, navode, moraju pomoći socijalno ugroženoj djeci.

“Siromaštvo, glad, nasilje među djecom, smanjenje smrtnosti djece, dostupnost zdravstvene zaštite svoj djeci, pomoć materinstvu i podrška porodici, samo su neka od pitanja društva, koje bi države potpisnice Konvencije UN o pravima djeteta, morali da riješe”, poručili su iz Banke hrane.