U 2022. godini skoro 600 prijava zbog porodičnog nasilja

U Crnoj Gori prošle godine podnijeto je 140 krivičnih prijava zbog krivičnog djela nasilje u porodici, kazao je šef jedinice za suzbijanje nasilja u porodici Centra bezbjednosti Podgorica, Rade Stijović.

On je to novinarima kazao na panel diskusiji “Prevencija i tretman porodičnog nasilja“ koju je Institut za javno zdravlje (IJZ) organizovao povodom 15. maja – Međunarodnog dana porodice.

Stijović je rekao da je Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, povodom nasilja u porodici, prošle godine evidentiralo 1.140 događaja.

“Podnijeto je 140 krivičnih prijava povodom krivičnog djela nasilja u porodici i 456 prekršajnih prijava”, kazao je Stijović.

On je objasnio da je bilo 759 prekršaja, a da je podnešeno 456 prijava jer su neke osobe počinile dva i više prekršaja.

“Ohrabrujem sve potencijalne žrtve da mogu da prijave policiji i obrate se za pomoć i mi ćemo zajedno sa Tužilaštvom procesuirati sve osobe koje su počinile bili krivično ili prekršajno djelo”, kazao je Stijović.

Komentrišući navode da policija ne shvata ozbiljno prijave građana, Stijović je rekao da to “ne stoji”.

“Sigurno da cjelokupna policija postupa krajnje profesionalno, svako nasilje potencijalno može da izazove nesagledive posljedice po pitanje života onog ko ga trpi”, rekao je Stijović.

On je istakao da službenici provjeravaju sve prijave.

Stijović je naveo da prema zakonu službenik ne treba da zna ko anonimno prijavljuje nasilje navodeći da se na taj način štiti i sami postupak.

Izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Biljana Zeković, kazala je da ta NVO godišnje primi 100-120 prijava povodom nasilja u porodici.

“To je broj osoba koje se javljaju, a svaki proces podrške traje jako dugo, to znači da se sa jednom korisnicom radi mjesecima”, kazala je Zeković.

Ona je kazala da žrtve najčešće prijavljuju nasilje, ali da je ohrabrujuće što u posljednjih nekoliko godina i građani prijavljuju nasilje o kom svjedoče.

“To je neki pokazatelj da je javnost svjesna ozbiljnosti problema nasilja u porodici”, rekla je Zeković.

Ona je rekla da najvažnije da žrtve imaju podršku sistema.

“Bez obzira što postoji veliki napredak u smislu zakonodavne zaštite, praksa još uvijek nije na pribiližnom nivou”, ocijenila je Zeković.

Ona je poručila da država mora da učini ozbiljan korak na koji čekaju godinama.

“A to je da obezbijedi ljudske resurse u dovoljnoj mjeri, jer nam puno ljudi nedostaje u policiji, centrima za socijalni rad, nedostaje da te osobe koje se bave time budu prije svega dobri ljudi, da razumiju problem, i onda će lako biti profesionalci u poslu”, kazala je Zeković.

Ona smatra da država mora da shvati da ne može samo deklarativno da podržava žrtve nasilja u porodici.

“Država mora zavuče ruku u džep koji čuvaju jer im nasilje nikad nije prioritet, uvijek je prioritet nešto drugo. To nijesu velika sredstva koje društvo ne može da podnese, a benefiti su ogromni”, smatra Zeković.

Psihologica Doma zdravlja Glavnog grada, Anđela Golubović, rekla je da društvo često nesvjesno opravdava nasilje.

“Pa ćete često čuti ljude koji kažu da je uzrok nasilju alkoholizam, upotreba psihoaktivnih supstanci ili ljubomora. To nije razlog, to je samo okidač, razlog nasilja je dugogodišnja rodna neravnopravnost između muškaraca i žena i potrebe nasilnika da kontroliše žrtvu”, rekla je Golubović.

Ona je navela da razlog zašto žrtva duže vremena ostaje sa nasilnikom nije samo finansijska neizvjesnost i nezavisnost žene, već da osjeća odgovornost i prema djeci, a tu su i religijska uvjerenja, uvjerenja patrijarhata, nepovjerenje u institucije, nesigurnost u izlaz.

“Te žene su psihički i fizički iscprljene nakon zlostavljanja. Žene treba edukovati i obrazovti uticati na psihološke osnaživanje”, kazala je Golubović.

Specijalista socijalne medicine i nacionalni koordinator za djecu i mlade, Verica Osmanović, kazala je da je IJZ događaj organizovao u cilju očuvanja porodičnih vrijednosti i zaštite porodice kao osnovne jedinice društva.

“Ovaj dan podsjeća da uloga porodice može biti značajnije promijenjena, a briga za očuvanje porodice je ujedno i briga za očuvanje života”, rekla je Osmanović.

Na panel diskusiji učestovovali su i studenti Medicinskog fakulteta, učenici Gimnazije "Slobodan Škerović" i Srednje medicinske škole.