Vučurović: Dokazi objelodanjeni, istrage o policijskoj torturi nema

Na slučajeve policijske torture nad uhapšenim građanima iz decembra 2020. godine, za koje su objelodanjeni eksplicitni dokazi, a koji su žestoko odzvonili i uznemirili javnost, ni Vrhovno, ni Specijalno državno tužilaštvo, koje dobija toliko pohvala, još nijesu reagovali na adekvatan način i procesuirali ljude koji se sumnjiče za ta krivična djela, kazao je danas, na sjednici Odbora za ljudska prava, predsjednik tog skupštinskog tijela, Jovan Vučurović.

Tužilaštvo, rekao je on, "ne vodi nikakvu istragu povodom slučajeva policijske torture".

"Ti ljudi su i dalje na slobodi iako postoje konkretni dokazi da su vršili ili naređivali vršenje teških krivičnih djela“, naveo je Vučurović.

Libertas je u martu objavio da su pripadnici Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, krajem 2020. godine, sudeći prema nalazima Europola i transkriptima razgovara nekih od njih, činili, prisustvovali ili su znali da se čine krivična djela torture nad uhapšenim ljudima.

Sudeći prema komunikacijama koji su neki od njih imali preko kriptovanih telefona, oni su otimali ljude i držali ih u svojim, takozvanim, štek stanovima, tukli ih, stavljali pištolj u usta, mučili ih strujom, gušili ih, prijetili im i omalovažavali ih i prema njima nečovječno postupali.

Sa današnje sjednice Foto: Screenshot

Ombudsman Siniša Bjeković, čiji je izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2022. godinu podržao odbor na današnjoj sjednici i odlučio da ga predloži državnom parlamentu za usvajanje, kazao je da slučajevi torture nijesu nepoznati toj instituciji.

"Ali, do sada nijesmo imali materijalne dokaze, koji su dobijeni na osnovu saradnje sa međunarodnim partnerima“, rekao je Bjeković, aludirajući na Europol.

Jedan od članova odbora, Albin Ćeman, kazao je da iz izvještaja o radu ombudsmana zaključuje da ta institucija godinama ukazuje na slučajeve torture, ali da nije bilo reakcije nadležnih.

Ombudsman: Ni ponašanje žrtve, ni priroda djela, nije opravdanje za mučenje ili zlostavljanje

"Zaštitnik je u 2022. godini, u okviru sektora - Zaštite od zlostavljanja, Bezbjednosti i Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture, formirao 147 predmeta, od kojih su žene podnijele 34 pritužbe. Grupnih pritužbi u radu je bilo šest. Pritužbe su se odnosile na rad UIKS-a – 66, Uprave policije – 62, Ministarstva pravde – dvije, MUP-a – četiri, redovne sudove - sedam i po jedna na rad Specijalne bolnice za psihijatriju, Ministarstvo zdravlja i Komunalne policije Glavnog grada", piše u izvještaju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2022.

U tom dokumentu se navodi da zabrana mučenja i drugih oblika zlostavljanja ima poseban status u međunarodnoj zaštiti ljudskih prava i, kao dio međunarodnog prava, obavezujuća je za sve članice međunarodne zajednice, bez obzira da li je država ratifikovala ugovore po kojima je zlostavljanje apsolutno zabranjeno.

"Zabrana mučenja i drugih oblika zlostavljanja je apsolutno pravo. Ovo važi čak i u slučajevima kao što su, na primjer, javna opasnost koja ugrožava opstanak nacije, suzbijanje terorizma ili organizovanog kriminala, a izuzetak se ne može napraviti ni da bi se spasio život nekog pojedinca/ke. Ni ponašanje žrtve, ni priroda djela, ne može se uzeti u obzir kao opravdanje za mučenje ili zlostavljanje, kao ni motiv nadležnih organa. Pojava i prisustvo zlostavljanja u društvu i mjestima gdje se nalaze lica lišena slobode ili lica kojima je ograničeno kretanje, a koji su u posebno ranjivom položaju, negira ljudsko dostojanstvo", navodi se u izvještaju.