Biometrijska lična karta može da bude falsifikovana samo uz pomoć nekog iz policije

Žena koja je u filijali "Lovćen banke“ sa tuđeg računa podigla 1,3 miliona eura priložila je, kako se kasnije ispostavilo, falsifikovanu ličnu kartu. Na ispravi je bila njena fotografija, ali biometrijski podaci Budvanke koja godinama živi u inostranstvu i čiji je zapravo novac. Iako podsjeća na scenario akcionog filma, desilo se prije šest dana u Herceg Novom, piše Insajder. 

Stručnjaci kažu da isprava sa biometrijskim podacima može da bude falsifikovana jedino uz pomoć nekog iz policijskih krugova.

"Ovo bez potpore kriminalnih struktura i onih kriminogenih policijskih struktura nije moguće bilo uraditi jer naprosto biometrijski podaci koji se nalaze na ličnoj karti, nije ih bilo moguće falsifikovati bez podrške nekog ko se zaista sofisticirano ovakvom tehnologijom bavi i to na vrlo kvalitetan način“, kaže za Insajder magistar bezbjednosti Ivan Pekić iz Internacionalne policijske organizacije.

Biometrijski podaci ličnih dokumenata očitavaju se na elektronskim čitačima.

Vjerodostojnost dokumenta lako bi utvrdila policija, da joj je taj zahtjev poslat.

"Nije vam potreban savršen falsifikat, ako imate osobu koja propusti da provjeri da li je u pitanju falsifikat, tako da se na tu kartu očigledno igralo, da osoba koja provjerava da li je to pravi dokument, ili nije, to nije uradila kako treba i to je ono gdje je cio sistem pao i dozvolio da se prihvati kao dokument identifikacije ono što to nije“, rekao je za Insajder Dušan Uzelac sa Finansijskog portala "Kamatica“.

Sugurnosne kamere snimile su ženu koja je podigla novac sa tuđeg računa, ali je ona imala dovoljno vremena da pobjegne iz zemlje jer je banka policiju o svemu obavijestila sa danom zakašnjenja.

"Ovo se nije moglo bez potpore nekog iz bezbjednosnih struktura i bankarske strukture uraditi jer naprosto, kada date vremenski period od maltene pa skoro dva dana cijela osobi da nestane sa tolikom količinom novca, ona je maltene za dva dana mogla stići do Australije“, objašnjava Pekić.

Zakašnjela bankarska provjera identiteta klijenta, koja je dovela i do kašnjenja u obavještavanju policije, nijesu jedini propusti. Sve banke sprovode posebne bezbjednosne provjere u situacijama kad klijenti zatraže da podignu veće svote. To ovoga puta nije učinjeno.

"U bankarskom sistemu postoje ona odjeljenja koja se bave, kako na engleskom vole da kažu, "money laundaring“, ili pranjem novca, to je odjeljenje koje se bavi provjerom, kada se podiže ogromna količina novca, kako je ovdje u pitanju i naprosto ne mogu da vjerujem jer za mnogo manju sumu novca negdje u banci, kada odete i pokušate da dignete mnogo manju sumu novca, zaista treba da prođete određene procedure bankarske, da bi vam se to odobrilo. Ono što je zaista simptomatično jeste da na osnovu nekog svog iskustva mogu reći da možda postoji i neka potpora u banci“, ocjenjuje Pekić za Insajder.

"Podizanje ovolike količine novca zahtijeva vrlo strogu i kontrolisanu proceduru u koju je uključeno pet, šest do 10 osoba sigurno sa svojim potpisima i odgovornostima koje imaju. U ovom slučaju, ono što je trebalo da bude odrađeno kao procedura je ili namjerno, ili nemarom izostavljeno“, dodaje Uzelac. 

Javnosti nije poznato ko je sve bio u lancu onih koji su nepoznatoj ženi pomogli da sa tuđeg računa podigne više od milion eura, jer policija o svemu još ćuti. Krađom je, i to višestruko, oštećena banka.

"Onaj ko nije podigao novac iz banke, taj i dalje ima novac u banci. To je poenta cijele priče i, ako neko podigne moj novac iz banke, to je problem banke što je to dozvolila. Ja i dalje imam svoj novac tamo i dalje mogu da idem po svoj novac, to je bitno da se kaže“, objašnjava Uzelac za Insajder.

U kratkom odgovoru Markeru, crnogorska policija saopštava da, u saradnji sa nadležnim tužilaštvom, preduzimaju sve radnje i mjere na rasvjetljavanju događaja. Više detalja nijesu u mogućnosti da saopšte da, kako kažu, ne bi ugrozili istragu.