Bivši direktor Uprave za imovinu Crne Gore, Blažo Šaranović, potpisao je u septembru 2012. godine ugovor sa crnogorskom Vladom o kupovini stana od 62 metra kvadratna u Podgorici po cijeni od 37 eura i 58 centi. Toliko je trebalo mjesečno da plaća do avgusta 2032. godine, kada bi postao i formalan vlasnik te nekretnine.

U oktobru 2013. Šaranović je sa Vladom potpisao novi ugovor kojim mu je ukupna cijena stana u podgoričkom naselju Tološi smanjena za 15 odsto jer je odlučio da ga jednokratno isplati državi.

Od te trgovine, Crna Gora je prihodovala 6.324 eura, za koliko je tadašnjem direktoru Uprave za imovinu prodala stan od 62 kvadrata u Tološima.

Prvobitna vrijednost stana, na osnovu obračuna u koji je Libertas imao uvid, iznosila je 37.200 eura, odnosno šeststo eura po jednom kvadratnom metru.

Ta cijena je umanjena za 80 odsto, odnosno za 29.760 eura, na osnovu Šaranovićevog radnog staža i starosti objekta, pa je ukupna vrijednost stana umanjena na 7.440 eura.

Međutim, s obzirom na to da je Šaranoviću omogućena otplata stana na 240 rata, cijena nekretnine od 62 kvadratna metra je uvećana na 9.017,75 eura zbog uračunate kamate od dva odsto, odnosno 145 eura po kvadratu.

Dva mjeseca prije nego što je potpisao ugovor o kupovini stana, Vladina Komisija za stambena pitanja je tu nekretninu Šaranoviću dodijelila u zakup na neodređeno vrijeme s pravom kupovine po povoljnim uslovima.

Funkcioner ima pravo na stan u mjestu u kojem radi

“Članom 6 Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funcionera, utvrđeno je pravo funkcionera da rješava stambeno pitanje u mjestu rada. Imajući u vidu da goreimenovani (Blažo Šaranović), s obzirom na značaj poslova koje obavlja, nema riješeno pitanje na adekvatan način, Komisija za stambena pitanja Vlade Crne Gore je, postupajući po zaključku Vlade, br. 06-45/3 od 5. jula 2012. godine, donijela rješenje o davanju stana u zakup”, piše u tom dokumentu koji je potpisao tadašnji predsjednik komisije Slavoljub Stijepović.

Rješenje o davanju stana u zakup

Tog zaključka, međutim, nema u saopštenju koje je Vlada objavila na sajtu dan nakon što je održana sjednica, kojom je predsjedavao tadašnji premijer Igor Lukšić.

“Funkcioner rješava stambeno pitanje u mjestu rada. Funkcioneri mogu da rješavaju svoje stambene potrebe po osnovu zakupa stana, kupovinom stana po povoljnim uslovima, dodjelom kredita za izgradnju stana, kupovinu stana ili poboljšanje uslova stanovanja, putem zamjene stana”, glasi član 6 odluke, na koji se Stijepović poziva u obrazloženju rješenja o davanju nekretnine u zakup Blažu Šaranoviću.

Stijepović je ranije Libertasu rekao da je sve rađeno po zakonu.

“O pitanju rješavanja stambenih pitanja funkcionera se raspravljalo i u Skupštini Crne Gore, a njime su se bavili i nadležni državni organi koji su ocijenili da je povodom dodjele i otkupa ovih stanova sve rađeno u skladu sa zakonima i procedurom”, tvrdi Stijepović.

Imovina kojom raspolaže Šaranović

Libertas nije uspio da sazna koje kriterijume su Šaranović i ostali kupci državnih nekretnina morali da ispune da bi ostvarili pravo na kupovinu stanova po povoljnim uslovima i da li su bili obavezni da plaćaju kirije državi tokom zakupa nekretnina jer se bivši prvi čovjek Uprave za imovinu nije javljao na telefon, niti je odgovarao na poruke.
Godine 2012. kada je Šaranoviću dat, a potom i prodat stan po povoljnim uslovima, u Crnoj Gori nije bio na snazi Zakon o sprečavanju korupcije, koji javne funkcionere obavezuje da prijave kojom imovinom i prihodima raspolažu.
Šaranović je prvi izvještaj o imovini dostavio Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) 2016. godine.
Tada je prijavio da je vlasnik stana od 65 kvadrata, koji je naslijedio, kao i da ima trećinu vlasničkog udjela u stanu od 96 metara kvadratnih, koji je, takođe, stekao nasljedstvom.
U izvještaju ASK-u je naveo i da je vlasnik vikendice od 32 kvadrata, koju je kupio, kao i otkupljenog stana od 62 metra kvadratna.
U svom vlasništvu je tada imao i vozilo “mercedes ML”, koje je proizvedeno 2009. godine.
Posljednji izvještaj ASK-u dostavio je u januaru ove godine, 12 mjeseci nakon što mu je prestala funkcija prvog čovjeka Uprave za imovinu, na kojoj je bio od 2. februara 2012.
U tom dokumentu nema stana koji je Šaranović otkupio od države. Piše da je vlasnik stana od 68 kvadrata, da ima trećinu vlasništva nad njivom od 6.623 kvadratna metra koje je naslijedio i da je vlasnik “audija Q7”, starog pet godina.
U katastru se na Šaranovićevo ime, osim stana od 67 kvadrata u Budvi, vodi i garaža od 15 kvadratnih metara. Piše i da ima 1/15 naslijeđene susvojine “nekategorisanih puteva” u Kličevu.

Bio ovlašćen za sve ugovore

Vladina Komisija za stambena pitanja, sa tadašnjim predsjednikom Slavoljubom Stijepovićem, u septembru 2011. godine ovlastila je Šaranovića, koji je tada bio pomoćnik direktora Uprave za imovinu, da u ime Vlade, odnosno komisije, zaključuje ugovore o kupovini i zakupu stanova po povoljnim uslovima, vraćanju kredita.

Ovlašćenje Vladine Komisije za stambena pitanja