Da bi se suzbio govor mržnje nije dovoljno samo ograničiti kanale komunikacije, već i pooštriti kazne za ta krivična djela, poručeno je danas sa debate “Za mržnju nemamo kad – kako unaprijediti regulativu i samoregulaciju u Crnoj Gori kako bi se spriječilo širenje govora mržnje i dezinformacija“.

Učesnici debate, koju je, u susret Dana novinara Crne Gore, organizovao Institut za medije Crne Gore, pozvali su na proaktivnije djelovanje svih u lancu odgovornosti, kako bi se spriječile teže društvene posljedice.

Posebno je ukazano na odgovornost političara koji, kako je rečeno, “zapaljivom retorikom doprinose porastu uvredljivog i govora mržnje u javnom prostoru”.

Pored adekvatnog regulatornog okvira, kazala je dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić, u Crnoj Gori nema sistemskog odgovora na potrebu suzbijanja govora mržnje. Uprkos upozorenju Savjeta Evrope, naglasila je ona, nema sistematičnog praćenja šta na tom polju rade Ministarstvo pravde, policija i sudovi.

“Krivična djela izazivanja govora mržnje se najčešće ne procesuiraju, a veliki broj krivičnih prijava završi pred prekršajnim sudovima“, kazala je Spaić. Od 275 prijava tokom 2019. i 2020. godine, dodala je ona, trećina je odbačena.

“Svega dvije trećine prijava bile su osuđujuće sa uslovnom i kaznom od četiri mjeseca, dok su ostale bile novčane, sa najvisočijom kaznom od 600 eura. To bi u narednom periodu trebalo biti promijenjeno“, poručila je Spaić.

Pomoćnica direktora Agencije za elektronske medije Sunčica Bakić založila se da se mjere na suzbijanju govora mržnje moraju “više usmjeriti na odgovornost onih koji su ga izrekli, a ne isljučivo na ograničenje kanala komunikacije kojima se ona širi“, te konstatovala poražavajući porast govora mržnje i netolerancije u crnogorskom društvu.

“To nije borba jedne institucije, već čitavog društva i, ako želimo efikasnost, moramo se bolje uvezati i ići na srž problema – na protagoniste govora mržnje koji su često zaštićeni poslaničkim i drugim iminuitetima i ostaju izvan ove priče“, navela je Bakić.

Na odgovornost političara u širenju zapaljivog govora ukazala je i Nerma Dobradžić, zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda, koji se u posljednje vrijeme suočava sa rastom broja žalbi na govor mržnje. Ona je apelovala na jačanje kulture dijaloga, podizanje svijesti, a posebno na edukaciju mladih.

Glavni urednik RTV Cetinja Mladen Zadrima založio se za jaču samoregulaciju i suzbijanje govora mržnje posebno u onlajn komentarima i na profilima medija na društvenim mrežama.

I Evropska Unija u problemima

Stručnjak za medijsko pravo Peter Noorlander iz organizacije Global Rights Hub, ukazao je da praksa zemalja u EU pokazuje na sve više pritužbi da zemlje članice pojedinačno ne čine dovoljno na suzbijanju govora mržnje, te da se i na nivou EU i pojedinačnih zemalja, kreiraju politike koje predviđaju stroži pristup ovoj problematici.

On je skrenuo pažnju i na potrebu kontinuirane edukacije građana kroz medijsku pismenost.