U Crnoj Gori treba uspostaviti jake medije da bi država postala otporna na spoljne uticaje i dezinformacije, ocijenila je ambasadorka Velike Britanije Karen Medoks na Međunarodnoj konferenciji o održivosti medija i uspješnim biznis modelima, koju je organizovala Medijska asocijacija jugoistočne Evrope (MAJE).

U kontekstu događaja u Ukrajini, navela je Medoks, nikada nije bilo važnije imati slobodne i nezavisne medije.

“Od početka rata predsjednika Rusije Vladimira Putina, dezinformacije i lažne vijesti su široko raspostranjene. Proaktivno ih koriste oni koji žele da ospore vrijednosti demokratije i slobode”, rekla je Medoks.

Ona je kazala da “Putinovi mediji iznose nečuvene informacije” o situaciji u Ukrajini i “ograničavaju ruskim građanima pristup alternativnim izvorima informacija”.

Medoks smatra da je važno imati raznolike medije kako bi javnost mogla da vidi širok spektar perspektiva.

“Važno je da novinari tačno izvještavaju o činjenicama, čak i ako se njihova mišljenja o činjenicama razlikuju, a važno je da se mediji mogu pozvati na odgovornost ako šire informacije ako nijesu istinite”, kazala je Medoks.

Ona je navela da je Velikoj Britaniji veoma stalo do stabilnosti Crne Gore i regiona.

“Jaki mediji su jedna od institucija koje treba da budu uspostavljene da bi Crna Gora postala otporna država. Otporna na spoljne uticaje i štetne dezinformcacije, zato se naša podrška fokusirala na profesionalzaciju i regulisanje i održivost medija”, poručila je Medoks.

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, rekla je da je rat u Ukrajini učinio da se vidi kako neki mediji postaju instrumenti u podsticanju ruske agresije.

“Iako izvještavaju o istim dešavanjima, jasno je da mediji pokušavaju da apostrofiraju različite aspekte rata u Ukrajini zato naročito vidimo značaj nezavisnih i neprostrasnih medija”, kazala je Srzentić.

Ona je navela da se vidi koliko je važno zaustaviti širenje propagande, naročito ako dolaze od zvaničnika i državnih tijela.

“Održivost medija u današnjem vremenu je veliki izazov i za mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore. Naše medijsko tržište najizloženije je svim medijima iz regiona koji posluju u mnogo većim državama, gdje je održivost donekle ipak veća, iako je stanje daleko od idealnog”, rekla je Srzentić.

U Crnoj Gori su, navela je ona, prošle godine ugašena dva medija.

“Od toga u kojim uslovima novinare rade i u kakvim uslovima vlasnici mogu da zaštite i unapređuju biznis, zavisi kakve vijesti čitamo, kakve odluke donosimo i u kakvom društvu živimo”, ocijenila je Srzentić.

Ona je rekla da finansijska stabilnost medija umnogome utiče na nezavisnost medija.

“Zato je važno da država obezbijedi zakonski okvir, političku i društvenu klimu gdje će novinari raditi slobodno, i gdje će biti omogućeni uslovi za održivost medija”, kazala je Srzentić.

Završen je, navodi, prvi nacrt medijske strategije sa pratećim akcionom planom i on će se naći ovih dana na javnoj raspravi.

“Intenzivno radimo na unapređenju svih medijskih zakona, nacrt izmjena i dopuna krovnog zakona o medijima je pri kraju, nakon čega ćemo pristupiti inoviranju zakona o javnom servisu RTCG i o audio-vizuelnim medijskim uslugama”, najavila je Srzentić.

Ministarstvo je, ističe, prvi put dodijelilo novac iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Ona je navela da je 36 medija dobilo 309 hiljada eura.

Srzentić je podsjetila da su uspostavili kovid fond za štampane medije i portale koji je za cilj imao da se urgentno pomogne komercijalnim medijima koji imaju poteškoće u poslovanju izazvane pandemijom korona virusa.

Kroz taj fond je, rekla je Srzentić, dodijeljeno 150 hiljada eura za 22 medija. Iz tog fonda će 142 hiljade eura, kaže, biti dodijeljeno na osnovu javnog konkursa.

Direktor MAJE Vuk Maraš naveo je da je dolaskom nove Vlade “konačno počela da se osjeća volja da se poboljša položaj medija, odnosno novinara”.

On je kazao da je MAJE u razgovorima sa više od 100 predstavnika medija formulisao veliki set preporuka koji zadiru u sve sfere medijske industrije, od zaštite fizičkog integriteta do finansijskog dijela.

“Analizirali smo medijske zakone, radili sa ekspertima iz regiona. Učinili smo se da se uspostavi zvanična metrika, koliko su gledane televizije, koliko se čita štampa”, rekao je Maraš.

On je apelovao na Vladu da se kod televizija sa nacionalnom frekvencijom pokriju troškovi radio-difuzije.

Maraš je naveo da je kompletna medijska zajednica formulisala ogroman broj predloga koji su postali dio medijske strategije.

On smatra da je zrelo da se porez na dodatnu vrijednost kod štampanih medija spusti na nulu, jer je to “jedini način da se očuva tržište štampe”.

Maraš je naveo da bi trebalo i PDV na oglašavanje sa 21 spustiti na sedam odsto, kao i da bi trebalo drastično povećati Fond za podsticanje medijskog pluralizma.

Država, smatra on, treba imati sluha za apele jer su komercijalni mediji koji traže podršku najčitaniji, najgledaniji i imaju najveće povjerenje javnosti.

Maraš je rekao i da je potrebno obezbijediti subvencionisanje radnih mjesta u medijskoj industriji kako novinari iz samo finansijskih razloga ne bi prelazili u PR ili javnu upravu.