Ustav i zakoni Crne Gore garantuju slobodu govora i izražavanja, ali je sloboda medija i dalje ugrožena političkim miješanjem, nekažnjenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima, navodi se u Svjetskom indeksu slobode medija za ovu godinu.

Taj izvještaj objavila je međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF), povodom 3. maja - Svjetskog dana slobode medija.

Crna Gora je, u odnosu na prethodnu godinu, nazadovala za jednu poziciju i sada je 40. na listi od 180 zemalja po medijskim slobodama.

U izvještaju se navodi da Crna Gora, uprkos maloj populaciji – 620 hiljada stanovnika, ima više od 150 registrovanih medija, uključujući tri dnevne novine, četiri TV emitera sa nacionalnim frekvencijama i jednu novinsku agenciju.

"Tri od četiri televizijske mreže sa nacionalnom pokrivenošću su djelimično ili potpuno u stranom vlasništvu, uglavnom kompanija iz susjedne Srbije", piše u izvještaju.

U izvještaju se navodi da su se, nakon promjene vlasti 2020. godine, pritisak vlade i napadi na novinare donekle smanjili.

Nova vlada je, kako se dodaje, obećala da će uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa evropskim pravom 2024. „

"Međutim, postoji zabrinutost da će strani vlasnici nekih medija uticati na uređivačku politiku koja služi interesima drugih vlada, kao što je Vlada Srbije, ili interesima njihovih lokalnih političkih favorita", piše u izvještaju.

U izvještaju se navodi da je u Crnoj Gori zagarantovana sloboda izražavanja i dekriminalizovana kleveta.

"I pored toga što je posljednjih godina pretrpio nekoliko promjena, ostaju praznine u pravnom okviru u pogledu slobodnog pristupa javnim informacijama i zaštite povjerljivosti izvora“, ocjenjuje se u izvještaju.

Rezultat toga je, kako se navodi, nedovoljna zaštita nezavisnosti medija usljed političkog i ekonomskog pritiska.

"To se odnosi i na Radio Televizuju Crne Gore (RTCG), uprkos donošenju novih zakonskih odredaba 2020. godine", stoji u izvještaju.

U izvještaju se navodi da je, kao glavni oglašivač, država posljednjih decenija većinu svojih sredstava raspodijelila "lojalnim” medijima.

"Dok se RTCG i lokalni javni emiteri uglavnom finansiraju od države, privatni mediji su u velikoj mjeri podložni uticaju oglašivača i nestabilnosti tržišta“, piše u izvještaju.

Kako se navodi, nakon katastrofalnih ekonomskih posljedica pandemije kovida 19 na medije, vlada im je pružila finansijsku podršku, koja se pokazala nedovoljnom da obezbijedi njihovu održivost.

U izvještaju se ocjenjuje da crnogorsko društvo ima "duboke etničke, vjerske i političke podjele, pored autoritarne političke kulture naslijeđene iz prošlosti".

"U takvom okruženju, mediji se često optužuju da rade za strane interese i da izdaju naciju ili crkvu. Kampanje protiv profesionalnih novinara često vode političari, kako iz vladajućih, tako i iz opozicionih partija", stoji u izvještaju.

Navodi se da su skoro svi napadi na novinare u posljednjih nekoliko godina razriješeni, ali da mnogi od onih koji su se dogodili ranije ostaju nekažnjeni, uprkos obećanjima vlade koja je došla na vlast 2020. godine.

"To je slučaj, na primjer, u slučaju ubistva urednika novina Dan Duška Jovanovića 2004. i pokušaja ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić 2018. Novinar Jovo Martinović je prošle godine, nakon sedam godina postupka, konačno oslobođen neosnovanih optužbi za pripadnost kriminalnoj grupi", navodi se u izvještaju.