U Vrhovnom sudu Crne Gore u toku je opšta sjednica na kojoj bi trebalo da bude izabran jedan ili više kandidata za predsjednika te sudske institucije, a čija imena će, potom, biti predložena Sudskom savjetu za glasanje.

Kandidati za čelnika krovne sudske institucije su sudija Vrhovnog suda Ana Vuković, vršiteljka dužnosti predsjednice te sudske institucije Vesna Vučković, bivša zastupnica Crne Gore pred Sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić i predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić.

Sjednica u toku Foto: Libertas Press/Savo Prelević

Oni će danas kolegama na opštoj sjednici predstaviti programe rada, koje su priložili uz svoje kandidature za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore.

Nakon što budu završeni njihovi intervjui, uslijediće glasanje.

Riječ je o devetom pokušaju da se za četiri godine izabere predsjednik Vrhovnog suda u punom mandatu.

Od septembra 2021. godine, odlukom Sudskog savjeta, posao v.d. predsjednice Vrhovnog suda obavlja Vesna Vučković.

Vuković: Sudije birati bez uticaja političara

Predstavljajući program rada, kandidatkinja Ana Vuković ukazala je danas da je, u cilju uspješne depolitizacije Sudskog savjeta, postojeće odredbe Zakona o Sudskom savjetu i sudovima, neophodno dopuniti garancijama nezavisnosti i nepristrasnosti.

"Koje će obezbijediti da se u proces izbora sudija ne može ući uz uticaj politike, niti sa sumnjama u klijentelizam, nepotizam, loše i sporo sprovođenje pravde, na što upućuju i preporuke Evropske mreže sudskih savjeta, kojima se izričito isključuje mogućnost da bivši poslanici, članovi Vlade, sudije ili tužioci u penziji, mogu biti članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika", navela je Vuković.

Vuković Foto: Libertas Press/Savo Prelević

Iako finansijska nezavisnost, navela je ona, "predstavlja jednu od vitalnih poluga nezavisnosti pravosuđa, crnogorsko sudstvo nema odlučujuću ulogu u kreiranju sopstvenog budžeta".

"Već o tome odlučuje izvršna vlast", kazala je Vuković.

Zarade nosilaca sudskih funkcija i dalje su, smatra ona, ispod prosječnih vrijednosti na Zapadnom Balkanu.

"I zarade administrativnog i stručnog osoblja bez čijih radnih učinaka ni funkcionisanje sudijskog posla nije moguće, zanemarljivo su niske, zbog čega je potrebno unaprijediti i njihov kao i materijalni položaj sudija", rekla je Vuković.

Jedan od ključnih prioriteta u dijelu jačanja efikasnosti je, navodi, smanjenje broja zaostalih predmeta.

"Dugo trajanje sudskih postupaka i dalje predstavlja problem, pri čemu je evidentna i značajna razlika između crnogorskog i evropskog prosjeka trajanja prvostepenih krivičnih i građanskih postupaka. Ostvarenje svrhe primjene Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku još nije djelotvorno", dio je programa Vuković.

Foto: Libertas Press/Savo Prelević

Ukazala je na ozbiljan problem zbog stanja objekata i bezbjednosti nosilaca pravosudnih funkcija i građana koji posjećuju sudove.

"I dalje se veoma malo ulaže u izgradnju novih i adaptaciju, odnosno modernizaciju postojećih zgrada, čija bezbjednost nije na adekvatnom nivou, pa je za sigurno i bezbjedno funkcionisanje sudova neophodno unaprijediti postojeću infrastrukturu, poboljšati tehničku opremljenost i stvoriti sve druge fizičke i bezbjednosne preduslove, pored ostalog i uvođenjem sudske policije i edukacijom kadra koji radi na poslovima obezbjeđenja", program je sudije Vuković.

lako je, navela je ona, kreiranjem internet stranica sudova unaprijeđena dostupnost informacija o praktičnom radu pravosudnih organa i odlukama koje donose, "postojeća IT rješenja ne omogućavaju u dovoljnoj mjeri praćenje rada pravosuđa u realnom vremenu".

"Pojedini sudovi i dalje ne ažuriraju svoje veb stranice, a dostupnost elektronskih servisa za građane i advokate je još ograničena", navela je, pored ostalog, sudija Vuković.

Vučković: Bez finansijske nema ni sudske nezavisnosti

Kandidatkinja Vesna Vučković smatra da nezavisnost sudstva nije potpuna, sve dok sudovi zavise od budžeta kojeg opredjeljuje izvršna vlast.

"Finansijska nezavisnost je uslov sudske nezavisnosti, pa i pored toga što su sudovi prepoznati kao posebne budžetske jedinice, to do sada nije u potpunosti funkcionisalo. Smatram da odluke o izdavanju sredstava za sudove moraju biti donošene uz strogo poštovanje nezavisnosti pravosuđa, kao i da je važno da se sudski budžet usvoji u Skupštini u proceduri kojom se uzimaju u obzir stavovi pravosuđa, da se o njemu raspravlja, da može da se iznose prigovori, ali bez izmjena u predloženom iznosu", navela je Vučković u programu rada.

Vučković Foto: Libertas Press/Savo Prelević

Predsjednik Vrhovnog suda, smatra ona, mora da aktivno učestvuje u novim zakonodavnim rješenjima koja su od značaja za rad sudova, da planira sredstva za rad, ali i redovno izvještava o stanju u sudstvu.

Kao prioritet u radu, Vučković je navela bezbjednost.

"Bezbjednost zgrada sudstva je posebno značajna i do sada je obavljeno i preduzeto nekoliko aktivnosti u saradnji sa Upravom policije i Ministarstvom pravde, u cilju uspješnog prevazilaženja problema, ali i Ministarstvom unutrašnjih poslova u cilju preuzimanja i uništenja trajno oduzetih predmeta - eksploziva i vatrenog oružja, koji su čuvani i nakon pravosnažnosti presuda, dugi niz godina u depou Višeg suda, u zgradi Vrhovnog suda, iako se radilo o predmetima koji su trajno oduzeti od Višeg suda u Podgorici i Apelacionog suda Crne Gore", navela je ona u programu.

Ukazala je i na duga trajanja sudskih postupaka.

"Treba insistirati i da se predmeti, u kojima je to moguće, upućuju na postupak medijacije. Na ovaj način došlo bi do smanjenja broja predmeta pred sudovima. Pravda bi bila brža, efikasnija, na obostrano zadovoljstvo, a troškovi zbog vodjenja dugotrajnih postupaka, smanjeni", smatra Vučković.

"Nijesam protiv napredovanja sudija"

Aktuelna v.d. predsjednice Vrhovnog suda, Vesna Vučković, ukazala je na loša zakonska rješenja prilikom napredovanja sudija.

"Sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda, koji je doveo predmet gotovo do kraja, izabran je za sudiju Apelacionog suda. Jedina sam se tome usprotivila. Nijesam protiv napredovanja sudije, već protiv nazadovanja Crne Gore. Jer taj sudija ne može dalje da postupa u predmetima kojima je bio zadužen u nižestepenim sudovima. Znači, on, uslovno rečeno, treba da odmara godinu, dok ne zaduži neki predmet. To je loše zakonsko rješenje jer u nekim državama sudija, i kad pređe u viši sud, zadržava predmet na kojem je do tada radio", pojasnila je Vučković.

Pavličić: Pravda mora da se dijeli i vidi

Primarni cilj kandidatkinje Valentine Pavličić je da Crna Gora dobije sudstvo sa stručnim integritetom, koje stiče i opravdava povjerenje građana i društva čijem napretku služi, transparentno i objektivno, utemeljeno na načelima vladavine prava i pravne države.

"Pravda ne treba samo da se dijeli, već mora i da se vidi", kazala je Pavličić.

Pavličić Foto: Libertas Press/Savo Prelević

Smatra da nikada nije bio teži trenutak za crnogorske sudije.

"Jer s jedne strane treba da se odbrane od stigmatizacije i omalovažavanja kojeg ima svakodnevno, a s druge da odbrane čast i ugled sudijske profesije", rekla je Pavličić.

Nije sigurna da je pozicija sudske grane vlasti u odnosu na zakonodavnu i izvršnu u istoj ravni.

"Ali, demokratski standardi i principi su jasni i nema odstupanja ako hoćemo demokratsku državu i državu vladavine prava. Uloga Vrhovnog suda je da izbalansira odnos sve tri grane vlasti, koji se dovodi do nekih tenzičnih napetosti ili kreativnih tumačenja. Vrhovni sud treba da predstavlja vrh struke u stručnom smislu, a u javnom diskursu vrh ili svetionik pravde", kazala je Pavličić.

Kada je riječ o Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, Pavličić je, pored ostalog, ukazala na, ponekad, neopravdana odgađanja suđenja u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije.

"Nije opravdano da se suđenja odgađaju jer je, primjera radi, jedan od tri branioca optuženog odsutan. Ili zbog zauzetosti u drugim postupcima. Sudila sam sa nekima od vas, pa se unaprijed šest mjeseci znalo gdje će ko biti. Nije se moglo desiti da se postupak odgodi jer neko nije tu", rekla je Pavličić.

Odgovarajući na pitanje da li smatra dobrim zakonsko rješenje po kojem Ustavni sud, po ustavnoj žalbi, može ukidati odluke redovnih sudova i da li na taj način ta institucija preuzima ulogu četvrte grane vlasti, Pavličić je odgovorila da to nije srećno rješenje.

"Malo smo pobrkali lončiće da neko sebi daje za pravo da ukida odluke Vrhovnog suda. Ustavni sud je zadnji branik pred Stazbur", kazala je Pavličić, koja smatra da se ukidanjem odluka Vrhovnog suda podriva njegov autoritet.

Pešić: Nezavisnost, efikasnost i odgovornost su kamen temeljac

Kandidat Miodrag Pešić smatra da sudska grana vlasti nije ravnopravna sa zakonodavnom i izvršnom.

"Ukoliko budem izabran, učiniću sve da sve tri grane vlasti budu ravnopravne", naveo je on.

Pešić Foto: Libertas Press/Savo Prelević

Nezavisnost sudstva, efikasnost rada sudova i odgovornost sudija je, kazao je Pešić, kamen temeljac slobodnog i pravdenog društva.

"Bez nezavisnosti sudske grane vlasti mi sebe ne možemo nazvati modernom demokratijom", s,atra on..

Ne smije se, naveo je on, zaboraviti ni sudijska nepristrasnost.

"Ukoliko nje nema, nema ni povjerenja građana", kazao je Pešić.

"Imamo i dobrih advokata koji bi mogli da rade kao sudije"

Problem Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, smatra Pešić, nije od juče.

"Već taj problem traje duže vremena. Mjere je trebalo uvesti ranije. Treba mijenjati Zakon o Sudskom savjetu, kako bi se omogućilo svima da konkurišu za posao sudije. Imamo toliko dobrih advokata, notara i izvršitelja, koji mogu odgovoriti tom zadatku. Mogli bismo zaposliti i nekog iz inostranstva", naveo je Pešić.

Najodgovorniji za problem u Specijalnom odjeljenju je, smatra on, predsjednik Višeg suda.

"Da sam ja na čelu Višeg suda, razmislio bih o prekompoziciji sudija", rekao je Pešić.