Kome će pripasti više od 28 kilograma poludragog kamena - opala, koji je u Crnoj Gori duže od deceniju, odlučiće sud u Kotoru.

Opal je zaplijenjen od dva lica sa južnoafričkim pasošima u martu 2012. Proglašen je državnom imovinom i smješten u trezor Centralne banke Crne Gore. Bilo je to u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.

Tamo su dočekali i promjenu vlasti u avgustu 2020.

Nove vlasti odlučile su da prodaju dragulje, ali ih je u tome zaustavio kotorski sud, do okončanja postupka, koji su pokrenula lica od kojih je zaplijenjen i čiji advokat tvrdi da vrijede oko tri milijarde eura.

Opal je po hemijskom sastavu mineraloid, a pripada grupi dragog kamenja.

Kako su dragulji stigli u Crnu Goru

Kolekciju opala su preko aerodroma iz Ciriha na podgorički aerodrom u julu 2011. donijeli Robert Fenjek i Antoni Vernon Strelenski, južnoafrički državljanini (Anthony Vernon Strelensky). Kasnije se ispostavilo uz kršenje carinskih propisa.

Međutim, javnost je za njih saznala godinu kasnije, kada su Fenjek i Strelenski prijavili policiji Branka Ćupića, vlasnika budvanskog hotela "Belvi", optužujući ga da im je na "prevaru uzeo dragulje".

Policiji su ispričali da ih je Ćupić 2011. sačekao na podgoričkom aerodromu, gdje su "zaobišli carinu" i poveo u hotel kao njegove goste, a dragulje ostavio u hotelskom sefu.

Kada je Ćupić, prema njihovim tvrdnjama, godinu kasnije odbio da im vrati dragulje, prijavili su ga policiji.

Nakon prijave, policija je zaplijenila dragulje, a podgorički Osnovni sud ih, u septembru 2012, trajno oduzeo jer su, kako piše u rješenju, unijeti mimo carinskih propisa što je krivično djelo.

S obzirom na elemenat krivičnog djela prilikom unosa, opali su postali državno vlasništvo i završili u sefu Centralne banke Crne Gore.

Osim što su im oduzeti dragulji, Ćupić, Fenjek i Strelenski su prekršajno kažnjeni sa po 4.000 u aprilu 2013. Presudu je izrekao podgorički Sud za prekršaje.

Postupci pred crnogorskim sudovima

Od tada Fanjek i Strelenski pokušavaju pokretanjem sudskih postupaka da povrate dragulje.

Postupke su pokretali i od njih odustajali pred sudom u Podgorici u dva navrata 2014. i 2019. i u Nikšiću 2017. godine.

Posljednju tužbu protiv Crne Gore su predali kotorskom sudu 9. januara ove godine.

Na njihov zahtjev, taj sud je donio i privremenu sudsku mjeru kojom je državi zabranjeno da otuđi opal.

"Tužioci traže povraćaj oduzetih opala. Predmet je u pokušaju da se riješi mirnim putem, upućen na medijaciju, koja je zakazana za 31. avgust 2023", naveo je za RSE sudija Veljko Bulatović.

Suprotstavljene strane uoči spora

Crnu Goru na kotorskom sudu zastupa zaštitnica pravnih interesa države Bojana Ćirović, koja je za RSE rekla da tužioci traže i nadoknadu štete jer smatraju da je iz kolekcije nestalo oko pet kilograma opala:

"Tužioci traže da sud utvrdi povredu prava na mirno uživanje imovine (opala), povraćaj oduzete kolekcije, naknadu štete zbog oštećenja opala zbog nemarnog čuvanja od strane države, naknadu štete na ime nestalih pet kilograma, i naknadu štete u vidu izmakle dobiti".

Potvrdila je da će učestvovati u postupku medijacije.

Fanjeka i Strelenskog pred kotorskim sudom zastupa advokatska kancelarija Prelević.

Iz te kancelarije RSE je rečeno da je država 2012. od njihovih klijenata nezakonito konfiskovala kolekciju crnog opala visokog kvaliteta, ukupne težine 33 kilograma:

"Čime je država neproporcionalno sankcionisala naše klijente, povrijedila im pravo svojine, zaštićeno zakonom, Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. U ovakvim slučajevima, države pod jurisdikcijom Evropskog suda za ljudska prava, se redovno obavezuju na vraćanje konfiskovane imovine i naknadu štete".

Navode da će ako dobiju sudski spor nastupiti ogromna šteta po Crnu Goru :

"Procjenjujemo da će šteta, nastala zbog nezakonitog djelovanja države i grube nepažnje nakon konfiskacije, biti približna ili čak premašiti godišnji iznos budžeta Crne Gore".

Navode i da je kolekcija procijenjena na tri milijarde eura.

S druge strane, Ćirović napominje da je upravo na advokatima Fanjeka i Strelenskog teret dokazivanja "prevashodno prava svojine nad opalima, a zatim i ostalih navoda iz tužbe".

Ona objašnjava i da će vještaci pred sudom u Kotoru procijeniti koliko vrijede dragulji.

Zašto vlade nijesu uspjele da procijene dragulje?

Dragulji su zaplijenjeni u vrijeme Vlade Mila Đukanovića, odnosno Demokratske partije socijalista, koja je u avgustu 2020. smijenjena sa vlasti.

Dvije godine nakon oduzimanja opala, u novembru 2014. izvršeno je njihovo mjerenje.

Tada je utvrđeno da ima 28 kilograma i 172 grama neobrađenog poludragog kamena opala, odnosno devet različitih vrsta.

Samo jedan kamen je težak četiri kilograma i 400 grama. Utvrđeno je i da je najviše vatrenog, bijelog i crnog opala.

Opal Foto: pixabay.com

Kolekcija sadrži i 14 figurica u obliku životinja, koje su teške nešto preko kilogram.

Dalje je navedeno da je zbog utvrđivanja kvaliteta i cijene opala i dobijanja sertifikata, Vlada na čijem je čelu bio Đukanović te 2014. uzorke poslala Gemološkom institutu u Antverpenu, koji je u odgovoru naveo da "ne može izvršiti traženu uslugu jer se opali prvo moraju obraditi".

Ovi podaci nalaze se u informaciji koju je Vladi Zdravka Krivokapića, koja je formirana nakon smjene DPS-a, u junu 2021. dostavilo Ministarstvo finansija pošto je ta Vlada odlučila da "uđe u postupak prodaje dragulja".

To ministarstvo na čijem je čelu je bio aktuelni mandatar Milojko Spajić angažovala je, preko Uprave za državnu imovinu, gemologa sa Kanadskog instituta da razvrsta, identifikuje i izmjeri opale.

Navodi se da je i on preporučio obradu uzoraka da bi se saznala vrijednost kolekcije.

"Kako nije postojala mogućnost da se to uradi u Crnoj Gori, Uprava je pokušala da iznese uzorke iz zemlje i obradi ih", navedeno je u odgovorima RSE iz Uprave za državnu imovinu.

Ta institucija nije odgovorila ko je stručnjak, procjenjivač iz Kanade kojeg je država angažovala.

"Proces procjene opala zaustavio kotorski Osnovni sud, koji je državi privremenom mjerom zabranio "raspolaganje i otuđenje opala" do okončanja postupka", potvrdio je Radiju Slobodna Evropa (RSE) portparol suda, Veljko Bulatović.

"Sudskom mjerom je obustavljen i postupak obrade opala koji je trebalo da odgovori na pitanje koliko vrijedi kolekcija dragulja", potvrđeno je RSE u Upravi za državnu imovinu.

Šta kaže Centralna banka

Ni iz Centralne banke, koja u sefu čuva kolekciju dragulja duže od deset godina, RSE nijesu željeli da saopšte više detalja o kolekciji.

Naveli su da su opali u vlasništvu države i da se o njima stara Uprava za državnu imovinu.

"Shodno navedenom, Centralna banka Crne Gore nema pravo da daje informacije u vezi sa predmetima koje se čuvaju u trezoru, a nijesu vlasništvo banke", piše u odgovoru.

Još jedan segment vezuje crnogorske institucije i zaplijenjene opale.

Razlika u težini opala - advokati u tužbi pominju 33, a mjerenje nešto više od 28 kilograma.

U septembru 2022. Specijalno državno tužilaštvo je saopštilo da je formiralo predmet po krivičnoj prijavi da je iz institucija nestalo 5,7 kilograma poludragog kamenja opala.

Na novinarsko pitanje da li se ovaj predmet odnosi na Centralnu banku, guverner Radoje Žugić je rekao da niko iz te banke nema nikakvu odgovornost, osim za čuvanje opala:

"A mi to radimo perfektno", rekao je, krajem septembra 2022, Žugić.

Ko su Fanjek i Strelenski

Robert Fenjek i Antoni Vernon Strelenski su 2. juna 2011. odnosno devet mjeseci prije zapljene opala, osnovali firmu u Crnoj Gori.

Kompanija "Canyon Holdins" AD registrovana je u Podgorici, sa početnim kapitalom od dva eura.

Iako se i danas vodi kao aktivno preduzeće, u dostupnim registrima ne postoji podatak o finansijskim aktivnostima ove firme.

Prema podacima sajta Uprave prihoda i carina Crne Gore, firma nije podnijela finansijske izvještaje posljednjih godina.

O biznisima dvojice Južnoafrikanaca, takođe, nema mnogo podataka.

Robert Fenjek predstavlja se kao počasni grof carske kuće Černetić, a Strelenski kao konzul iste kuće, u Južnoafričkoj Republici u Pretoriji.

Inače, radi se o izmišljenoj carskoj lozi čiji je predstavnik Stefan Černetić, koji je javnosti postao poznat kada se 2022. pojavio na prijemu Dana državnosti i slikao sa tadašnjim predsjednikom Milom Đukanovićem.

Zbog toga je pokrenuta istraga u vezi sa načinom na koji je Černetić ušao na prijem.