Tri scenarija raspleta političke krize

Foto: Libertaspress/Savo Prelević
U tri dana oborena Vlada i smijenjen šef parlamenta: Skupština Crne Gore
U tri dana oborena Vlada i smijenjen šef parlamenta: Skupština Crne Gore
Foto: Libertaspress/Savo Prelević
Foto: Libertaspress/Savo Prelević
U tri dana oborena Vlada i smijenjen šef parlamenta: Skupština Crne Gore

Tri su moguća scenarija raspleta višemjesečne političke krize u Crnoj Gori koja je u tri dana u parlamentu izglasala nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića i smijenila predsjednika Skupštine Aleksu Bečića, objavio je danas Radio Slobodna Evropa.

I Vladu Zdravka Krivokapića kojoj je 4. februara izglasano nepovjerenje i Aleksu Bečića koji je 7. februara smijenjen sa mjesta šefa parlamenta izabrala je parlamentarna većina od 41 poslanika prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA, koja je formirana nakon izbora 30. avgusta 2020.

Na tim izborima oni su tijesno pobijedili Demokratsku partiju socijalista predsjednika države Mila Đukanovića, koja je sa nekoliko manjih, i strankama manjinskih naroda ostala u opoziciji sa 40 poslaničkih mjesta.

Obje promjene, nepovjerenje Vladi i razrješenje Bečića, izglasali su pokret URA i opozicija, predvođena Đukanovićevim DPS-om. Taj potez dosadašnji saveznici pokreta URA iz DF-a i Demokrata ocijenili su “izdajom” i “prelaskom na stranu”, na izborima, poraženog DPS-a.

Kriza vlasti, u kojoj je nakon posljednjih parlamentarnih odluka nejasno ko je parlamentarna većina a ko opozicija, može se razriješiti na tri načina – formiranjem nove vlade sa ili uz podršku dosadašnje većine, manjinskom vladom po modelu koji je predložila URA ili vanrednim izborima, piše Radio Slobodna Evropa.

Vlada sa dosadašnjom većinom

URA, koja je inicirala smjenu Krivokapićeve Vlade zbog zastoja u evropskim integracijama, prethodno je predložila koncept manjinske vlade. Lider pokreta URA Dritan Abazović kazao je da će podršku za taj model tražiti od svih u parlamentu.

U tom cilju URA ovih dana razgovara sa dosadašnjim partnerima iz DF-a, koji smatraju da je politički najčistije rješenje da tri koalicije pobjednice avgustovskih izbora naprave novu vladu u koju bi ušle i partije manjinskih naroda.

Politički analitičar Miloš Bešić kaže za Radio Slobodna Evropa da je na priču o mogućoj vladi unutar dosadašnje parlamentarne većine stavljena tačka smjenom šefa parlamenta.

“Ta priča je, mislim, završena. Na tu temu smo mogli da razgovaramo prije nekoliko dana, sve do smjene Bečića, kao predsjednika Skupštine. Ali, ta smjena je potpuno onemogućila varijantu da bude formirana nova vlada u okviru postojeće, ili stare većine”, rekao je Bešić.

I za Srđana Perića iz organizacije “KOD” sve je manje izvjestan dogovor o nekoj novoj vladi unutar dosadašnje parlamentarne većine.

“Vlada sa dosadašnjom parlamentarnom većinom djeluje sve dalje i sve manje izvjesna, zbog uzajamnih optužbi, koje su se čule, prije svega, na relaciji URA – Demokrate, u prethodnom periodu, i zbog snažno izraženih ličnih animoziteta, koji ne bi trebalo da određuje političke odluke. Nažalost, u Crnoj Gori je to tako”, kaže Perić za RSE.

Za Bešića je nemoguća i opcija da Abazovićev model manjinske vlade dobije parlamentarnu podršku stare većine, DF-a i Demokrata.

“To se desiti neće. Ostaje da vidimo da li imamo manjinsku vladu ili izbore”, kaže Bešić.

Manjinska vlada

Koncept manjinske vlade Abazović je predstavio 17. januara, kao model za izlazak iz krize i deblokadu evropskih procesa. Tada je saopštio da u njoj nema mjesta za dvije najjače partije, prosrpski DF i Đukanovićev DPS. Prvih, zbog izostanka jasne evroatlanske orjentacije, a drugih, zbog nedostatka demokratskih kapaciteta i volje za borbu protiv korupcije i kriminala ispoljenih tokom tridesetogodišnje vladavine, piše RSE. Tvrdi da one mogu samo dati podršku vladi bez učešća u njoj.

Osnov sastava manjinske vlade mogao bi biti memorandum koji je Abazović potpisao sa svim liderima partija manjinskih naroda i prosrpskom Socijalističkom narodnom partijom, koja je do sada djelovala u savezu sa DF-om. Memorandum sadrži zalaganje potpisnika za građanske i evropske vrijednosti u Crnoj Gori.

Analitičar Miloš Bešić smatra gotovo izvjesnim da će Crna Gora dobiti manjinsku vladu, koju bi u parlamentu podržao Đukanovićev DPS.

“Rekao bih 95 naspram 5 procenata vjerovatnoće da ćemo imati manjinsku vladu. S obzirom na izjave i ponašanje svih političkih aktera, sasvim je jasno da će DPS podržati tu manjinsku vladu. Jednako je jasno da će manjine biti sastavni dio te manjinske vlade. Ono što ostaje da vidimo jeste da li će, i u kojoj mjeri, u tu vladu biti uključen SNP i, eventualno, još neko iz takozvanog srpskog bloka. Ne bih to isključio, nekog od tih aktera, koji su manje žustri i više građanski orjentisani”, kaže Bešić za RSE.

On pretpostavlja da će tvorci manjinske vlade pokušati da u nju integrišu i nekog iz opozicionih procrnogorskih partija, poput, Socijaldemokratske partije.

I Srđan Perić je saglasan da je najvjerovatniji scenario formiranje takozvane manjinske vlade, koju bi predvodila URA i njen manji koalicioni partner CIVIS, a kojoj bi podršku davao DPS i sadašnja opozicija.

“Moguće i SNP ukoliko se neke najave ispune, mada taj dio priče ostaje još nejasan jer se ta stranka još nije jasno odredila. Zašto ovo kažem? Kada u politici krenete u jednom pravcu (manjinska vlada), on se dosta teško opoziva. Napravljeni su koraci i sad je logičan taj ishod u odnosu na prethodne poteze”, smatra Perić.

On kaže da je tačno da bi takva vlada predstavljala izvjesnu promjenu strategije i retorike pokreta URA u odnosu na predizbornu.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović eksplicitno je najavio da će njegova DPS dati podršku manjinskoj vladi, ali da u njoj neće učestvovati.

Vanredni izbori

Po Ustavu, predsjednik države daje mandat za sastav nove vlade političkoj grupaciji koja je u stanju da za svoj prijedlog obezbijedi 41 glas podrške u parlamentu, piše RSE.

Ukoliko niko ne može obezbijediti taj uslov, slijede vanredni parlamentarni izbori.

Bešić smatra da bi vanredni izbori kao opcija u ovom trenutku odgovarali DF-u i Demokratama, onima koji su do juče bili vlast, a danas više nijesu.

“Svima drugima, naročito pokretu URA, izbori u ovom trenutku ne bi odgovarali. Što zbog eventualnog gubitka glasova, a što i zbog ukupne političke konstelacije. DPS, po mom sudu, ne bi išao niti naprijed, niti nazad. Oni bi bili na nešto ispod 30 odsto podrške. Naravno, DPS računa da bi podrškom manjinskoj vladi mogao da vrati dio biračkog tijela. Da li će se to desiti vidjećemo, ja mislim da će to zavisiti i od kadrovskih i drugih promjena u okviru DPS-a”, smatra Bešić.

Bešić koji je i profesor političkih nauka na beogradskom univerzitetu, koji se godinama bavi istraživanjima javnog mnjenja, smatra da je do promjene raspoloženja u vezi sa izborima došlo poslije predstavljanja koncepta manjinske vlade.

“Do trenutka kada je Abazović najavio manjinsku vladu, raspodjela karata na izborima bi bila manje-više ista kao na izborima 30. avgusta 2020. sa nešto jačim Demokratama i nešto slabijim DPS-om. Ali, svakako da ta raspodjela nikom nije odgovarala i ništa bitno ne bi promijenila u smislu odnosa snaga”, kazao je Bešić za RSE.

Pročitajte još

Vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda, Vesna Vučković, jedina je kandidatkinja za …
Rješenjem Višeg suda u Podgorici, Blažu Jovaniću i Snežani Jović produžen …
Ročište je odgođeno nakon što je jedan od advokata osumnjičenih, Zoran …

© Copyright 2021 Libertas Press
Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.

Impresum

Crnogorski novinarski istraživački portal „Libertas Press“ osnovala je
NVO „Kontekst“.

Direktorica i glavna i odgovorna urednica

Olivera LAKIĆ

[email protected]

Tehnički urednik/foto

Savo PRELEVIĆ

[email protected]

Izvršna urednica
Radmila GRBIĆ
[email protected]

[email protected]


Tel: +382 20 325 255
Ulica Džordža Vašingtona 78,
Podgorica
Montenegro

O nama

Crnogorski novinarski istraživački portal „Libertas Press“ osnovala je
NVO „Kontekst“.

Direktorica i glavna i odgovorna urednica

Olivera LAKIĆ

[email protected]

Tehnički urednik/foto

Savo PRELEVIĆ

[email protected]

Izvršna urednica
Radmila GRBIĆ
[email protected]

[email protected]


Tel: +382 20 325 255
Ulica Džordža Vašingtona 78,
Podgorica
Montenegro