Marina Medojević i njena mreža dobrote

Svim ljudima, kojima su Marina i Banka hrane pomagali, bili su podrška, savjetnik i prijatelj, a nekima od njih i rame za plakanje
Foto: Marina Medojević
Podrška sistema je neophodna: Medojević
Podrška sistema je neophodna: Medojević
Foto: Marina Medojević
Foto: Marina Medojević
Podrška sistema je neophodna: Medojević

Niko više i bolje u Crnoj Gori ne pomaže siromašnim ljudima od Marine Medojević i volontera iz njene nevladine organizacije “Banka hrane”.

U akcijama pomagali i najmlađi       Foto: M. Medojević

Deset godina oni svakodnevno, volonterski, pomažu ljudima u Crnoj Gori da prežive. I dalje se nadaju da je moguće da ih izvuku iz siromaštva.
Do sada je više od 100 hiljada ljudi u Crnoj Gori dobilo pomoć od “Banke hrane”.
Marina Medojević je za Libertas kazala da su svim tim ljudima bili podrška, savjetnik i prijatelj, a nekima od njih i rame za plakanje.
“Porodice, kojima smo pomagali, govorili su nam da smo im sve to bili kad im to nijesu bili ni njihovi najbliži”, kazala je ona.

Ipak, rekla je ona, poražavajuće je da je samo jedan do dva odsto tih porodica uspjelo da se otrgne od siromaštva. Pomoć koju su nesebično davali, a koja je zahvaljujući medijskoj podršci, humanim ljudima, društveno-odgovornim kompanijama, bila ozbiljna, nije pomogla da se većina porodica, već nakon nekoliko mjeseci, opet ne vrati u stanje da im je pomoć potrebna.

Učestvovalo više od 5.000 volontera: Sa jedne od akcija    Foto: Marina Medojević

Marina i volonteri njene humanitarne organizacije obezbjeđivali su siromašnima hranu, stvari za kuću, drva za ogrijev, novac za račune za struju, čak i višegodišnja zaduženja.
“Pronalazili smo donatore koji su im davali novac za stanarinu, obezbjeđivali odjeću, obuću, užine u školi, besplatne časove, uplaćivali novac na njihove bankovne račune, davali im novac na ruke…  Sve smo činili da im pomognemo”, kazala je ona.

Marinina nevladina organizacija je organizovala veliki broj humanitarnih akcija u kojima su uspijevali da u jednom danu prikupe i po 10 tona hrane i sredstava za higijenu.
“Na humanosti nam mogu pozavidjeti i veće države od Crne Gore”, ponosno je istakla.

Svaki Svjetski dan borbe protiv siromaštva, od 2010. godine, obilježen je, kaže, njihovim humanitarnim akcijama u više gradova u Crnoj Gori.

Za dan uspijevali da prikupe i po 10 tona hrane i sredstava za higijenu Foto: M. Medojević

“Učestvovale su stotine volontera među kojima su bili i penzioneri, a najviše studenti i srednjoškolci. Bilo je i osnovaca i djece iz vrtića. Trudimo se da razvijemo empatiju, da približimo probleme siromašnih ljudi svima. Željeli smo da pokažemo, kao dio međunarodnih humanitarnih akcija “Global youth service day“,  da i Crna Gora njeguje altruizam i građanski aktivizam. Pored toga, sedam godina je trajala humanitarna akcija “Oni trebaju našu pomoć“, koja je obezbjeđivala humanitarnu pomoć brojnim udruženjima koji pomažu socijalno ugroženima. Tu akciju je prekinula pandemija”, kazala je Marina.
“Banka hrane” je pet godina organizovala višednevnu humanitranu akciju u Tržnom centru “Delta”, uoči Božića i Nove godine pod nazivom ”Podari radost”. Ta akcija je bila posvećena djeci sa smetnjama u razvoju. I mnogo drugih akcija je bilo posvećeno raznim ugroženim grupama u društvu – samohranim roditeljima, hraniteljskim i porodicama čiji su članovi sa invaliditetom, penzionerima…

Marina je pohađala Osnovnu školu “Savo Pejanović” u Podgorici, a istovremeno je išla i u Školu za muziku i balet ”Vasa Pavić”. Tokom srednjoškolskih dana u Gimnaziji “Slobodan Škerović”, bila je i član ansambla klasičnog baleta u Crnogorskom narodnom pozorištu, prvom i jedinom koje je Crna Gora imala do sada.

Završila je Ekonomski fakultet u Podgorici i tokom fakultetskih godina usavršila znanje engleskog jezika, računara…
Godinu nakon završenog fakulteta je čekala u Zavodu za zapošljavanje na mogućnost da završi pripravnički staž, a nakon jedne godine pripravničkog rada, opet se vratila među nezaposlene.
“Poslije mnogo godina provedenih na spisku nezaposlenih, pokušala sam da se okušam u sopstvenom biznisu, ali je to kratko trajalo. U tom sektoru, nažalost, mora se biti politički podoban, a ja, kao supruga opozicinara, nikako to nijesam mogla biti. I danas se redovno, svakih 40 dana, javljam na šalter Zavoda za zapošljavanje sa perspektivom da tamo dočekam i godine
koje znače odlazak u penziju koju ja, kao i ostali dugogodišnji nezaposleni, nećemo ni imati”, kazala je Marina.

Dobitnici nagrade za filantropiju Foto: M. Medojević

Ona je rekla da joj je ideju da osnuje humanitarnu organizaciju dao njen suprug.
“Biti human je moje prirodno stanje. Kad god sam se našla u situaciji  da znam da je nekome potrebna pomoć, nije bilo potrebno da mi se traži, sama sam nalazila načine da pomoć pružim. Osnovala sam sa dvadesetak humanih ljudi prvu humanitarnu organizaciju u Crnoj Gori kojoj je zadatak podizanje javne svijesti o problemu siromaštva i rasipanja hrane, kao i pomaganje ljudima u stanju socijalne potrebe”, kazala je Marina.

Njena humanitarna organizacija dobila je nagradu ZID-a, kao najbolja volonterska organizacija i najbolji organizator humanitarnog rada. Nakon sedam godina volonterskog rada, dobili su i nagradu FAKT-a – Iskru.
“Mnogo više od nagrada, koje nas i nijesu baš htjele, kako kažu naši volonteri koji su se nagradama iskreno nadali, mene su radovale raširene ruke hiljada djece kojima smo pomogli. Nakon deset godina volonterskog rada i realizovanih više od 1.500
humanitarnih akcija sa više od 5 hiljada volontera, koji je bio satkan od čiste ljubavi i velike posvećenosti, a ostvaren bez ikakvih uslova za rad – kancelarije, magacina, auta, novca… vrijeme je da izvedemo zaključak. A, zaključak je da se  siromaštvo povećavalo, iako smo mi izgarali na poslu. Na našu pomoć se čekalo po više od pola godine i to nas je brinulo. Shvatili smo da se siromaštvo ne može obuzdati, niti riješiti bez sistemske podrške. Mi smo samo gasili požare, a novi su izbijali svakodnevno. Stalni pritisak da pomognu su imali humani ljudi sa kojima smo stvorili našu mrežu dobra. Pomažu najčešće oni koji i sami nemaju mnogo više od onih kojima je pomoć potrebna. Oni koji imaju dosta, uglavnom, nijesu zainteresovani. Pisali smo institucijama, ukazivali na probleme. Odgovora nije bilo. Zid ćutnje nas je brinuo. Država u kojoj se donacijama humanih ljudi siromašni hrane, oblače, plaćaju struju, a SMS porukama liječe, u velikom je problemu”, kazala je Marina.

Među volonterima najviše studenata i srednjoškolaca Foto: M. Medojević

Zbog nemoći, objasnila je ona, da utiču na sistem koji je pokazivao ozbiljne devijacije, od kojih je najopasnija nasljeđivanje siromaštva jer je “Banka hrane” pomagala po tri generacije siromašnih u okviru jedne porodice, posljednje dvije godine njihov rad je više posvećen davanju predloga rješenja kako siromaštvo u zemlji sa velikim potencijalima može biti minimalizivano.

“Nadali smo se da će sa novom Vladom nevolje siromašnih biti manje. Očekivali smo da će naše predloge uvažiti i realizovati. Umjesto toga, jedan od naših predloga, a to su socijalni bonovi, prisvojili su i pokazali kao svoj, a pritom ga nijesu ni realizivali iako su to medijski najavili. Neki od naših predloga za pomoć siromašnima, kojima smo zasipali stare i novu Vladu, ali i javnost, bili su besplatna užina i  prevoz za djecu iz socijalno ugroženih porodica. Besplatne kvote električne
energije, socijalne prodavnice, socijalne stanove… alimentacioni fond, fond za školovanje djece pogođene nemaštinom, predlagali smo kao načine umanjenja siromaštva. Zapošljavanje u stalni radni odnos jednog člana domaćinstva iz porodica koje su socijalno ugrožene, način su da ljudima vratimo dostojanstvo i iz sfere korisnika pomoći prebacimo ih u stvaraoce dobara društva”, kazala je Marina.

Ona je rekla da donošenje zakona o sprečavanju bacanja hrane predlažu od kada je taj zakon usvojen u Evropskom  parlamentu 2012. godine, kao mjeru umanjenja siromaštva i očuvanja životne sredine.
Ukidanje PDV-a na doniranu hranu, nulta stopa poreza na dječiju hranu, smanjenje stope poreza na opremu za djecu, povećanje naknada za porodilje, samo su neki od predloga ove organizacije u borbi protiv pada nataliteta koji je u Crnoj Gori ozbiljan.

“Ljudi nijesu svojom voljom siromašni i podrška sistema im je neophodna. Humanost i solidarnost nikada nijesu bili važniji, kao ni mjere ekonomske politike koje će štititi svakog ugroženog stanovnika Crne Gore”, kazala je Marina Medojević.

Radosna djeca su Marini najveća nagrada                                                                                                                                            Foto: Marina Medojević

Pročitajte još

Specijalno državno tužilaštvo podiglo je 17. oktobra optužnicu protiv bivše predsjednice …
Pravosudna inspekcija danas je, po nalogu Ministarstva pravde, počela kontrolu dodjele …
Pozivamo vrhovnog državnog tužioca i specijalnog državnog tužioca, da pažljivo ispitaju …

© Copyright 2021 Libertas Press
Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.

Impresum

Crnogorski novinarski istraživački portal „Libertas Press“ osnovala je
NVO „Kontekst“.

Direktorica i glavna i odgovorna urednica

Olivera LAKIĆ

[email protected]

Tehnički urednik/foto

Savo PRELEVIĆ

[email protected]

Izvršna urednica
Radmila GRBIĆ
[email protected]

[email protected]


Tel: +382 20 325 255
Ulica Džordža Vašingtona 78,
Podgorica
Montenegro

O nama

Crnogorski novinarski istraživački portal „Libertas Press“ osnovala je
NVO „Kontekst“.

Direktorica i glavna i odgovorna urednica

Olivera LAKIĆ

[email protected]

Tehnički urednik/foto

Savo PRELEVIĆ

[email protected]

Izvršna urednica
Radmila GRBIĆ
[email protected]

[email protected]


Tel: +382 20 325 255
Ulica Džordža Vašingtona 78,
Podgorica
Montenegro